U ponedjeljak je ministar Marko Primorac predstavio dugo očekivanu poreznu reformu. Mijenja se šest poreznih zakona, a novosti se odnose na visinu poreza na dohodak i neoporezivog dijela dohotka te uvođenje poreza na nekretnine. Rekcije pljušte sa svih strana.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je pozdravila poreznu reformu, kažu kako je "to korak u pravom smjeru". Iz HUP-a ističu kako kontinuirano inzistiraju na poreznom rasterećenju rada i poreznoj pravednosti stoga je plan poreznih izmjena koje je Vlada predstavila korak u dobrom smjeru. "Hrvatska i dalje ima visok porezni klin na prihode ostvarene radom pa je podizanje osobnog odbitka i snižavanje poreznih stopa poreza na dohodak porezna politika koju valja i nastaviti", poručuju.
Podizanje praga primjene više stope poreza na dohodak, kažu, omogućit će konkurentnije plaće upravo stručnjacima u industrijama veće dodane vrijednosti, dakle liječnicima, znanstvenicima, ICT stručnjacima i nizu drugih zaposlenika koji doprinose ne samo svojim tvrtkama već čitavom društvu i koje želimo zadržati na svom tržištu rada.
Čitaj više
Imate nedoumica oko poreza na nekretnine? Ovo su ključne stvari koje morate znati
Porez se uvodi 1. siječnja 2025. godine, utvrđivat će se prema stanju 31. ožujka.
24.09.2024
Primorac predstavio poreznu reformu, iznajmljivačima se neće svidjeti, mogla bi dijaspori
Porez se uvodi 1. siječnja 2025. godine, a utvrđivat će se prema stanju 31. ožujka.
23.09.2024
Vlada je složna oko poreza na nekretnine koji bi trebao riješiti pitanje visokih cijena
Vlada uvođenjem poreza na nekretnine želi utjecati na smanjenje cijena stambenih kvadrata i cijena najma.
10.09.2024
Porezna reforma u Hrvatskoj brine računovođe i poduzetnike
Udruga Glas poduzetnika smatra kako će novi Pravilnik o doprinosima, oko kojeg je upravo završeno javno savjetovanje, računovođama izazvati velike probleme.
27.11.2023
Podsjećaju kako su prihodi od kratkoročnog najma bili, što je vidljivo i iz službenih podataka Ministarstva financija, gotovo potpuno porezno rasterećeni. "Predloženim poreznim izmjenama kratkoročni najam će konačno biti pravednije porezno tretiran".
"Uz činjenicu da je stvorena svojevrsna porezna oaza za ulaganje u nekretnine za turistički najam, to je negativno utjecalo na motivaciju za rad i obrazovanje dijela stanovništva vezanih za taj sektor. Negativna posljedica eksponencijalnog rasta broja nekretnina za najam je i iznimno opterećenje komunalne infrastrukture te skok cijena nekretnina koje lokalno stanovništvo više ne može priuštiti", zaključuju.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) pozdravlja porezno rasterećenje i povećanje praga za PDV, ali, smatraju kako je oporezivanje nekretnina dodatno opterećenje građana.
"Vezano uz porez na nekretnine, trenutno oni koji iznajmljuju za tzv. kratkoročni najam plaćaju dva poreza ako se radi o kući za odmor (jedan je porez na kuće za odmor, a drugi je na dohodak od iznajmljivanja). Poreznom reformom se u tom djelu ne planira ništa ukinuti, sve ostaje kako je, uz povećanje oba poreza pod drugim nazivom. Dodatno, ako netko od građana ima nekretninu koju nije stavio u opticaj, npr. za najam, vrlo vjerojatno postoji i razlog za to - te je u takvim situacijama riječ o dodatnom poreznom opterećenju građana", smatraju.
Iz HOK-a poručuju kako bi se porez trebao plaćati na dodatni prihod, "a tzv. rentijerstvo u ovom trenutku u Hrvatskoj nije izvor prihoda već dodatni prihod".
Uz to, HOK smatra da treba doći do dodatnog rasterećenja troška rada. Povećanje plaća koje se nedavno dogodilo u javnom sektoru snažno utječe na prosjek plaća u Hrvatskoj, što dodatno stvara problem obrtnicima pri nošenju s velikim izazovom - pronalaskom i zadržavanjem radne snage. "U okviru nove reforme mladi obrtnici i dalje ostaju u nejednakom položaju bez olakšica kod plaćanja poreza na dohodak, što smatramo da treba biti predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak", zaključuju.
Bura oko kratkoročnog najma
Oko kratkoročnog najma lome se koplja, naime Vlada želi ujednačiti porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog, to jest turističkog najma, s obzirom na neki način povlašteni tretman potonjeg.
Predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković rekla je za HR kako su reakcije poprilično burne. "Od jučer nam nije prestao telefon zvoniti. Ljudi nas zovu, zaustavljaju na ulici, pitaju kako i što dalje. Nikome nije jednostavno prihvatiti nove poreze. Međutim, ono što ja stalno naglašavam, nije problem jedan porez, nego je problem dosta tih troškova koji su se nanizali u zadnjih šest mjeseci i ljudi doista razmišljaju što dalje napraviti. Ono što mi stalno naglašavamo iz Udruge obiteljskog smještaja, mi nismo komercijalni smještaj. Mi smo posvećeni malome čovjeku, održivom razvoju turizma", objasnila je.
Marković smatra da ti porezi za obiteljski smještaj ne bi trebali biti porezi na nekretnine, nego ostaviti minimum i paušalni porez.Naglašava da će pokušati maksimalno zaštititi obiteljski smještaj i ono što on predstavlja.
"Nisu svi stanovi komercijalni i nekretninski biznis. Po meni je trebalo odvojiti komercijalni od obiteljskog smještaja. U Udruzi imamo članove koji imaju jedan dodatni stan, možda dva manja stana koja iznajmljuju, kojima je to dodatni prihod jer su izgubili svoje poslove i prehranjuju svoje obitelji time. To je vrlo osjetljiva socijalna komponenta kod čovjeka i zato su ljudi dosta zabrinuti. Mi ćemo iz Udruge pokušati zaštititi maksimalno obiteljski smještaj i ono što on predstavlja. Svakako ćemo dati svoj prijedlog, svoje mišljenje i sudjelovati na javnom savjetovanju upravo da vidimo što ćemo napraviti s obiteljskim smještajima, i to poreznom politikom. Nećemo odustati od borbe" naglasila je.
Splitski gradonačelnik Ivica Puljak smatra kako ovakve izmjene poreza, koji se mijenjaju praktično svaki mjesec, nisu dobre za Hrvatsku te smatra da se trebalo najprije krenuti s reformama lokalne samouprave.
"Ali grad Split će ih pažljivo razmotriti i svojim građanima nametnuti onoliko poreza i nameta koliko je potrebno da gradski proračun bude stabilan i da kroz dodatne prihode koji se ostvare rješavamo neke od velikih problema kao što je stanovanje, posebno mladih ljudi, ali isto tako s velikom pažnjom prema građanima koji žive od turizma, da pronađemo najbolji balans između turizma, gostiju koje dolaze u naš grad i života naših sugrađana", rekao je za HR.
Puljak smatra kako će se tim izmjenama postići da na tržištu bude više dugoročnog iznajmljivanja, ali ne misli da će doći do promjene cijena nekretnina, da će cijene pasti.
U Dubrovniku je pak 4000 praznih stanova i gradonačelnik Mato Franković siguran je da će ove izmjene jedan dio staviti na tržište. Franković kaže da posebno treba uzeti u obzir iznajmljivanje dijela nekretnine, odnosno iznajmljivanja dijela nekretnine u kojoj vlasnik živi, a drugi dio iznajmljuje.
"Mislim da moramo na jedan drugačiji način promišljati budući porez na nekretnine, odnosno te ljude rasteretiti takvog poreza i isključivo ići s paušalom kao što je bilo i do sada", istaknuo je.
Gradonačelnik Dubrovnika smatra da je ova porezna reforma nastavak priče kako ublažiti daljnji rast broja apartmana, prije svega u stambenim zgradama. "Treba porezno izjednačiti, koliko god je to moguće, rentijerstvo, odnosno gospodarsku djelatnost iznajmljivanja, s ostalim gospodarskim djelatnostima", zaključuje Franković.