Što donosi Uredba o obnovi prirode od koje se poljoprivrednicima diže kosa na glavi

Uredba o obnovi prirode, kojoj je cilj značajno obnoviti ekosustav u Europskoj uniji (EU), stupila je na snagu 18. kolovoza 2024. godine. Prema toj uredbi, do 2030. planira se obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a, dok se do 2050. godine očekuje obnova svih ekosustava koji zahtijevaju sanaciju. Uredba postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu različitih vrsta ekosustava, uključujući kopnene, morske, slatkovodne i urbane sredine.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ističu kako je ta inicijativa ključna u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju rizika od prirodnih katastrofa te ispunjavanju međunarodnih obveza Europske unije u zaštiti okoliša i prirode.

Zakon se smatra kontroverznim posebno zbog straha od teških ograničenja za poljoprivrednike. U veljači ove godine poljoprivrednici su diljem Europe prosvjedima pokazali rastuće nezadovoljstvo unutar agrarne zajednice.

Uredbom se uvode mjere za obnovu narušenih ekosustava u svim državama članicama Europske unije. Poseban naglasak stavljen je na postizanje ciljeva EU-a u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama te na poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom.

Prosvjed poljoprivrednika u Grčkoj | Bloomberg

 

Do 2030. države članice dat će prednost područjima mreže Natura 2000 pri provedbi mjera obnove. Kad je riječ o staništima za koja se smatra da su u lošem stanju, države članice poduzet će mjere za obnovu najmanje 30 posto staništa do 2030. godine, najmanje 60 posto staništa do 2040. te najmanje 90 posto staništa do 2050. godine.

Osim toga, u Uredbi se navodi kako države članice moraju poduzeti mjere kako bi spriječile pogoršanje stanja na područjima koja su već obnovljena ili koja se nalaze u dobrom stanju. Te mjere ključne su za dugoročno očuvanje bioraznolikosti i održivost prirodnih resursa unutar Europske unije.

Zaštita oprašivača

Posljednjih desetljeća u Europi je došlo do značajnog smanjenja brojnosti i raznolikosti divljih oprašivača, što predstavlja ozbiljan ekološki problem s dalekosežnim posljedicama za bioraznolikost i poljoprivredu. Kako bi se taj trend zaustavio, Uredbom o obnovi prirode uvode se posebni zahtjevi kojima se države članice obvezuju poduzeti mjere za zaustavljanje smanjenja populacija oprašivača najkasnije do 2030. godine.

Samsul Said/Bloomberg

Obveze specifične za ekosustave

Uredbom o obnovi prirode utvrđuju se specifični zahtjevi za očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti u različitim vrstama ekosustava, uključujući poljoprivredne, šumske i urbane. Države članice EU-a obvezne su predložiti i provesti mjere koje će pratiti poboljšanje bioraznolikosti, koristeći odgovarajuće pokazatelje za svaku vrstu ekosustava.

Za poljoprivredne ekosustave nužno je pratiti dva od triju sljedećih pokazatelja: indeks populacije travnjačkih leptira, udio poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti te zaliha organskog ugljika u mineralnim tlima zemljišta pod usjevima.

Za šumske ekosustave predviđeno je povećanje indeksa čestih vrsta ptica šumskih staništa, uz obvezu primjene šest od sedam dodatnih pokazatelja (stojeće mrtvo drvo, ležeće mrtvo drvo, udio šuma raznodobne strukture, povezanost šuma, zaliha organskog ugljika, udio šuma u kojima prevladavaju zavičajne vrste drveća i raznolikost vrsta drveća).

Za urbane ekosustave države članice moraju do kraja 2030. godine osigurati da ne dođe do neto gubitka zelenih površina u urbanim područjima, kao ni do smanjenja prekrivenosti krošnjama stabala.

Douglas Magno/AFP

Također, države članice uspostavit će mjere za obnovu isušenih tresetišta, osigurati sadnju najmanje triji milijardi dodatnih stabala na razini Europske unije do 2030. te uklanjanje umjetnih prepreka u vodotocima kako bi se najmanje 25 tisuća kilometara rijeka pretvorilo u rijeke slobodnog toka do 2030. godine.

Sljedeći koraci

Države članice, pa tako i Republika Hrvatska, moraju izraditi nacionalne planove obnove u roku od dvije godine, definirajući prioritete za obnovu na nacionalnoj razini. Ti planovi trebaju biti izrađeni na participativni način, uključivanjem svih relevantnih dionika, a napredak u njihovoj provedbi će se pratiti te će o njima izvještavati Europska komisija primjenom pokazatelja bioraznolikosti na razini Europske unije. 

Poljoprivrednici diljem Europe prosvjedovali

Francuska, kao epicentar prosvjeda poljoprivrednika koji su se održali u veljači, osjetila je posebno snažan udar, iako su francuski poljoprivrednici ubrzo počeli ukidati blokade diljem zemlje nakon što je vlada dala dodatne ustupke.

Također, u Bruxellesu, u srcu Europske unije, tisuće poljoprivrednika okupilo se kako bi izrazili svoje frustracije, a prosvjedi su pogodili i Njemačku, Italiju, Španjolsku, Švicarsku, Indiju i mnoge druge zemlje. 

Lista žalbi poljoprivrednika je dugačka: nagli troškovi, povećanje birokracije, novi i stroži propisi Europske unije u Zelenom dogovoru i uvoz koji razvodnjava njihova tržišta. Europska komisija priopćila je da će države članice same odlučiti koje će se konkretne mjere provoditi na njihovu teritoriju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar