Dubrovačka zračna luka profitirala od Ryanaira, a zbog Brexita stiže novi terminal

Imamo dosta novih letova, imamo više od 20 novih linija ove godine. Zasluga za to većinom ide dogovoru koji smo postigli s Ryanairom, samo s njima je dogovoreno 19 linija i oni su najviše pridonijeli tom skoku u broju putnika. Koliko smo uspjeli sad zbrojiti rezultate tog dogovora, skok je najviše zabilježen u predsezoni, u travnju i svibnju smo imali preko 30 posto više putnika i operacija u odnosu na 2023. godinu.

Kako to naša zračna luka podnosi?

Podnosi dobro, mi to možemo. Ovi ljetni, vršni mjeseci su nam malo zahtjevni, prvenstveno u odnosu na radnu snagu. Očekivali smo da ćemo pronaći nešto malo više radnika, ali s obzirom na konkurenciju koju imamo s turističkim sektorom, malo smo ostali uskraćeni. Međutim, mijenjali smo određene organizacijske procese, pa možemo sve to odraditi. Zasluga za to ide ljudima koji predano rade, pogotovo po ovim teškim vremenskim uvjetima, vrućinama, i uvijek kažem da sve počinje od njih i moram se zahvaliti radnicima na svemu onome što rade.

Koliko vam nedostaje radnika?

Nije veliki broj, tu bi nam pomoglo nekih 15 do 20 ljudi.

U najavi je izgradnja novog terminala, kako je do toga došlo?

Ideja za terminal se dogodila s nekakvom logikom, shvatili smo da u tim vršnim mjesecima imamo puno više putnika nego u ostalim mjesecima, a trenutni koncept prostora to jako teško podnosi. Zračna luka nije projektirana za više od pet milijuna putnika, međutim, projektirana je tako da to bude ravnomjerno podijeljeno po svim mjesecima. Imamo četiri-pet mjeseci užasno velike gužve.

Zračna luka Dubrovnik

Povrh toga dogodio se i moment s Brexitom, kada smo morali de facto podijelit aerodrom na pola, našu zgradu terminala, zgradu C, na nešengenski terminal i šengenski terminal, a ne zaboravimo da je naše najvažnije tržište upravo Velika Britanija. Kad se dizajnirao novi aerodrom, nitko nije očekivao da će doći do Brexita, tako da smo sada u situaciji da imamo jako mali taj nešengenski terminal, a šengenski dio je naravno puno veći jer smo očekivali puno veći broj putnika. Međutim, zbog svega, sada nam je taj mali terminal postao premali, tako da moramo razmišljati o budućnosti, gdje bi se mogli širiti. Upravo smo u procesu izrade novog master plana, strateških dokumenata za sljedećih 20 godina. Uzet je u obzir i novi terminal, svemu je kumovao Brexit, a na temelju tog plana ćemo se dalje organizirati.

Kad ga možemo očekivati?

Master plan bi se trebao završiti do kraja ove godine, a nakon toga bi polako sljedeće godine počeli pripremati konstrukcije financijskog i avijacijskog dijela. Očekujemo da ćemo tijekom sljedeće godine razvijati smjerove kako bi došli do početka realizacije novog terminala. Novi terminal bio bi u sklopu postojeće zračne luke, a gradio bi se sredstvima zračne luke.

Dubrovačka zračna luka je jedina u Hrvatskoj direktno povezana s SAD-om?

Tako je, mi smo jedina zračna luka u Hrvatskoj koja ima direktnu liniju, i to s New Yorkom, ali primjećujemo kako jedna nije dovoljna, treba nam i druga linija koju smo imali prije nekoliko godina.

Gledamo kako bismo u nekim narednim pregovorima to realizirali. Nekoliko puta godišnje se održavaju susreti prijevoznika i zračnih luka. Već smo ušli u pregovore, mogu reći dosta zrele, ali tu ima puno drugih faktora na koje mi, na žalost, ne možemo utjecati. Prije svega, to je nedostatak zrakoplova, kompanije moraju umiroviti starije zrakoplove, a novi ne dolaze zbog problema s proizvođačima, dobavnim lancima. Sve je to jedan koktel, pa nije tako jednostavno dogovoriti tu liniju, ali sam siguran da ćemo u idućih godinu do dvije imati nešto konkretno, javit ćemo vam svakako.

Kako je došlo do dogovora s Ryanairom i koje koristi zračna luka i građani imaju od toga?

Veseli me taj utjecaj Ryanaira na predsezonu i tu vidimo veliki potencijal, a isto tako i na posezonu. Kad sam u kolovozu 2022. došao u zračnu luku, osjetio sam da je Grad nezadovoljan s tim razdobljima, a posebno zimom. I onda smo sjeli s turističkim dionicima, Turističkom zajednicom i Grada i županije i gradonačelnikom Matom Frankovićem, koji je bio vrlo proaktivan, i napravili kvalitetan brainstorming. Dogovor je bio da zračna luka poduzme prve korake, imali smo njihovu punu podršku, i tako smo krenuli u dogovor s Ryanairom. Tražili smo kompromisno rješenje, ne klasičan dogovor oko dovođenja baze Ryanaira u Dubrovnik, već specifičan koncept za Dubrovnik. To im na početku pregovora nije bilo drago, ali bili smo ustrajni. Uvjet koji smo im postavili su zimske operacije, na kraju smo postigli dogovor da to budu tri destinacije po dva puta tjedno, a to će biti London, Beč i Bruxelles. Sve to u zamjenu za ljetni dio kolača, a ovisno o popunjenosti, da se to u narednim godinama i poveća. Dogovor je i da ćemo skupa analizirati prethodnu godinu i na temelju toga raditi povećanja.

Chris Ratcliffe | Bloomberg

Pregovori čak i nisu dugo trajali, od početka ljeta prošle godine, a završili smo, sjećam se da je bio Halloween (31. listopada), i uspjeli smo. Oni su i prije željeli doći u Dubrovnik, ali se to nikako nije uspjelo dosad dogovoriti. U međuvremenu je Ryanair postao jako velika kompanija, dovoljno je reći da prevoze više putnika nego KLM, Air France i Lufthansa zajedno. Njih se više ne može ignorirati.

Koji su komentari građana na dolazak niskotarifnog Ryanaira?

Ne volim čuti komentare u tipu "što će nama Ryanair, to su nikakvi gosti". Oni danas lete svugdje i razmišljanje kako Ryanair dovodi nekakvu sirotinju ovdje je po meni sulud i ne odgovara današnjem vremenu. To može reći samo netko tko ne prati i ne razumije avijaciju. Prihvaćaju Zaru i H&M i nitko se ne buni zašto umjesto njih nema recimo Louis Vuittona. Osobno putujem s njima, volim uštedjeti na avionima, a više potrošiti na destinaciji. Mislim da je to već vidljivo i u Dubrovniku, da ti gosti više troše u Gradu jer im ostaje više novaca za neki bolji hotel, restoran. Treba završiti s pitanjima treba li nam ili ne, jednostavno, to je današnja realnost.

Osim Ryanaira i njihovih triju linija, tko će još letjeti zimi u Dubrovnik?

Imat ćemo i dosta drugih linija, ove godine ćemo imati Frankfurt s Croatia Airlinesom tri puta tjedno, Turkish Airlines tri puta tjedno za Istanbul. Zanimljivo, Easyjet je ove godine produžio letove za London i Manchester na cijeli studeni, a počinju letjeti već od 1. ožujka. I Aer Lingus letjet će cijeli studeni za Dublin, a također startaju 1. ožujka. Imat ćemo i letove za Barcelonu cijelu godinu, Lot za Varšavu također cijelu godinu. Tako da ćemo imati nekih devet zimskih destinacija.

Ljeto u zračnoj luci prepuno je letova, zimi je situacija malo drugačija | Depositphotos

Sve više težimo k cjelogodišnjem turizmu?

Tako je, jako je bitno da polako punimo predsezonu i posezonu, a zima da bude pristojna. Ne treba gorjeti Grad, ali treba imati jednu pristojnu mjeru od koje ćemo i svi mi koji ovdje živimo imati koristi. Da možemo i mi lako pronaći mjesto u restoranu, da bude događanja u Gradu. Bacili smo zametak, sad čekamo rezultate. Zimi je Grad znao izgledati kao grad duhova, ali uz sinergiju s Gradom i Turističkom zajednicom želimo to promijeniti. Mi smo sa svoje strane napravili puno, kao i gradonačelnik, tako da očekujem da će ova zima biti puno, puno bolja od dosadašnjih.

Koji su sve izazovi pred zračnom lukom, čeka li vas liberalizacija tržišta zemaljskih usluga?

Pripremamo se za liberalizaciju tržišta u zemaljskim uslugama, to je dosta kompliciran zahvat koji se mora dogoditi. Naša zračna luka je sve ove godine imala komfornu poziciju jer smo sami pružali zemaljske usluge. To su one usluge koje se događaju na platformi, dakle opsluživanje zrakoplova i putnički dio, otprema i prihvat putnika. Moramo se uskladiti s jednom EU-ovom direktivom, koja je vrlo stara, datira iz 1996. godine, tako da ni ona ne odgovara baš današnjem vremenu, ali se nekim čudom ne mijenja. Dobar dio Europe je već to učinio i ne žele nikakve promjene, ali mi smo kasnije ušli u sve to, imali smo izuzeća zbog projekta. Zagreb, Split i Dubrovnik, dakle zračne luke s više od dva milijuna putnika, potpadaju pod opseg te direktive.

Zračna luka Dubrovnik

U sljedećih nekoliko mjeseci, Agencija za civilno zrakoplovstvo objavit će natječaj i tako ćemo dobiti konkurenciju na platformi, a s time nismo baš najsretniji. Na taj dio nam opada više od polovice firme. Nekako smo sve to strukturno razdvojili, morali smo jer će to jako pratiti Agencija, pogotovo u kontekstu tržišnog natjecanja, tako da je sada taj dio odvojen u zasebni sektoru unutar firme. Očekujemo da to neće baš biti jednostavno, s obzirom na to da ćemo izgubiti jedan dio tržišta i tu je bojazan kako ćemo sve to izdržati, ali mi smo pripremljeni i vjerujemo da je naš handling dobar, naši ljudi izvrsni i da ćemo i dalje nastaviti prijevoznicima pružati vrhunske usluge te da prijevoznici neće tek tako lako odustati od nas te da ćemo biti i cjenovno konkurentni, a prije svega kvalitetom, što je meni najvažnije, i da ćemo opstati, ali ćemo zasigurno izgubiti jedan dio tržišta, to je činjenica, ali ne znamo još u kojoj mjeri niti tko će doći. Zbog te zastarjele direktive okrupnilo se taj biznis u Europi i postoji nekoliko giganata koji ciljaju na ovo tržište. Rade na jako puno aerodroma i možda su u boljoj pregovaračkoj poziciji s kompanijama od nas i to je dio rizika koji trenutno vidim, ali kakve mi ljude imamo i kvalitetu koju pružamo, nadam se da ćemo i cijenom moći biti konkurentni i da ćemo ipak sve to preživjeti. Izlazimo iz jedne komforne zone i počinjemo se boriti na tržištu zemaljskih usluga s drugima. Uz nas će biti još jedan pružatelj usluga i svaka kompanija bira s kim želi raditi.

Cesta do zračne luke i dalje je goruće pitanje?

Nama je cesta od Grada do zračne luke od užasne važnosti. Jedna nesreća, jedan problem na njoj nam višestruko komplicira stvari oko letova, otkazivanja letova, kašnjenja putnika. Na žalost, svake godine imamo takvih situacija. Zagovaramo tu cestu, želimo da se politika dogovori i da pronađu tu idealnu trasu. Predlažemo da krenu od nas raditi  cestu, možda je tako lakše, pa da dođemo nekakvim alternativnim metodama do Grada. To je jedna od najvažnijih stvari koje moramo riješiti, ona je neophodna.