Zagrebački Filozofski fakultet ovog je tjedna objavio kako planira pokrenuti Rodni studij, što je izazvalo niz reakcija. Naime, neki političari ovih su dana isticali kako će takav studij potaknuti prodor rodne ideologije u obrazovni sustav, dok su s FFZG-a poručili kako rodni studiji postaju vrlo važni u korigiranju rodne nejednakosti.
No stavljajući politiku na stranu, nas je zanimalo postoji li potreba na tržištu rada za formiranjem smjera koji bi godišnje trebalo upisivati 20 studenata te čime se studenti koji završe taj diplomski studij mogu baviti? Pitanje smo poslali u Alma Career Croatiju, koji upravlja portalom MojPosao.
"Za sada nismo primijetili potrebu poslodavaca za ovakvim oblikom radne snage", kazali su za Bloomberg Adriju.
Čitaj više
U Hrvatskoj najtraženija zanimanja ista i ovo ljeto, nezaposlenost ispod prosjeka eurozone
Najtraženija zanimanja su prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač i zajedno su na godišnjoj razini generirala 1,1 posto rasta broja oglasa za posao.
03.07.2024
Zaposlenost u EU-u raste, hrvatske brojke oko prosjeka eurozone
U Hrvatskoj je zaposlenost rasla 0,3 posto na kvartalnoj i 1,1 posto na godišnjoj razini.
07.06.2024
'Čemu služi profit za koji radimo?' Poslodavac je dužan to reći radniku
Imamo više nezaposlivih nego nezaposlenih, kompanije u regiji ne čuju zahtjeve generacije Z.
31.05.2024
Pet stvari koje morate znati na početku dana
Tržište korporativnih ugovora u Adria regiji još je u povojima.
22.05.2024
Dodali kako na hrvatskom tržištu rada ipak najveća potreba postoji za prodavačima, konobarima, kuharima, skladištarima i vozačima te je vidljiv sve veći interes poslodavaca i za djelatnicima u medicini i zdravstvenoj skrbi. Istovremeno, u društvenim znanostima najveća je potreba za učiteljima, nastavnicima i profesorima.
Ipak, smatraju da će osobe koje završe ovaj studij svoje mjesto na tržištu pronaći u području ljudskih prava, vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina. Opcija su im i domaće i međunarodne nevladine udruge i organizacije koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, ženskih i LGBTIQ+ udruga.
Osim toga, s FFZG-a ističu kao će se zbog širine učenja prostor za zapošljavanje tih magistara naći i u novinarstvu, medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama, organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama te u znanosti i obrazovanju. Vjeruju i da ih specifično znanje i vještine čine sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru.
Borba protiv nejednakosti ili rodna ideologija?
Te vještine studenti bi trebali razviti slušajući tri obavezna kolegija – Feminističku teoriju, Rodnu povijest i Feminističku metodologiju, a ako pokretanje odobre nadležna tijela, studenti bi taj smjer diplomskog studija mogli birati od akademske godine 2025./2026.
Ovakvi studiji inače postoje na nekim stranim sveučilištima, a potreba da se on pokrene u Hrvatskoj nametnula se zbog prisutne rodne neravnopravnosti, zaobilaženja ili prešućivanja autorica i teoretičarki u obrazovnim kurikulumima, normalizacije seksizma u učionicama i u literaturi i prijetnji za ukidanjem izborenih ženskih prava, smatraju u FFZG-u.
Rodni studiji bi u tom smislu trebali pomoći u prepoznavanju, analiziranju, istraživanju i korigiranju rodne nejednakosti.
Istovremeno saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček pozvao je ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da ne odobri pokretanje spomenutog studija jer smatra kako će time rodna ideologija biti uvedena na velika vrata u obrazovni sustav.