Hrvati prosječno ljetuju 10 dana, te potroše 1.083 eura

Hrvati vole putovati, a najviše vole svoju obalu, pokazalo je to istraživanje Mastercarda, koje otkriva optimistične planove građana Hrvatske za putovanja unutar zemlje, ali i šire. Tako 92 posto svih ispitanika planira neko putovanje ove godine, od čega 77 posto unutar Hrvatske. Istraživanje pokazuje kako preko polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje šest posto ispitanika.

Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70 posto ispitanika što je na razini prošlogodišnjih rezultata, dok ljetovanje izvan Hrvatske zbog povoljnijih cijena preferira sedam posto onih koji neće ljetovati u Hrvatskoj. Najveća barijera ljetovanju su financije - svaki četvrti ispitanik kao razlog navodi financijsku nemogućnost, a 15 posto financijsku nesigurnost. Ipak, od onih koji ne planiraju odlazak na more, tj. njih 37 posto i to jer žive na moru.

Privatan smještaj je i dalje najpopularnija opcija koji preferira njih 51 posto što je na razini rezultata zadnjih godina. U vlastitoj vikendici ili kod rodbine i prijatelja odsjesti planira 35 posto građana, za hotel se odlučuje 17 posto, a za kampove četiri posto.

Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj iznosi 9,9 dana. Kraća putovanja, do sedam dana, planira 57 posto ispitanika, češće mladi. Duži ljetni odmori planirani su ako se radi o smještaju u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja (14 dana u prosjeku). Ljetovanje duže od 31 dan planira dva posto ispitanika. U hotelima u prosjeku ispitanici ostaju devet dana, a u kampovima 10.

Većina planira ljetni odmor s partnerom ili supružnikom, njih 48 posto ili s članovima obitelji, 43 posto. Svaki deseti na ljetovanje putuje sam.

Koliko će potrošiti?

U prosjeku na ljetnom odmoru planira se potrošnja od 1.083 eura. Najveći  je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, njih 39 posto, dok manje od 500 eura troši 30 posto građana. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Oni koji planiraju hotelski smještaj, procjenjuju i znatno veće izdatke za ljetni odmor (u prosjeku 1.695 eura), naročito oni koji preferiraju smještaj više kategorije.

U prosjeku za ljetni odmor se planira potrošnja u visini 88 eura dnevno po osobi. Za ispitanike koji odsjedaju u hotelima taj iznos raste na 142 eura, u privatnom smještaju 91 eura, dok građani koji odmor provode u kampu ili vlastitom smještaju troše 64, odnosno 54 eura. Njih 29 posto procjenjuje potrošnju do 30 eura, a 27 posto više od 100 eura.

Veća potrošnja planira se ako se na odmor odlazi s partnerom ili prijateljima (115 eura dnevno), a ako se ide na odmor s obitelji, planirana potrošnja se kreće oko 36 eura dnevno po osobi i ona je manja što je veći broj članova s kojima se planira ljetovati.

Poznata plaža na Visu | Mastercard

"Smještaj prosječnog standarda i cijene bira 71 posto ispitanika, uz prosječnu potrošnju od 1.039 eura ili 92 eura po danu, dok se za smještaj više kvalitete uz prosječnu potrošnju od 1.600 eura i 122 eura po danu odlučuje 29 posto njih. Ovo ukazuje na koristi za turizam, lokalnu zajednicu i cijelu ekonomiju od unaprjeđenja kvalitete smještaja - veća potrošnja i popunjeni kapaciteti, čak i izvan sezone, recept su za održiviji turizam", rekla je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

Prema najnovijem godišnjem izvješću Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024: Breaking Boundaries, turisti sve više preferiraju putovanja izvan ljetne turističke sezone (svibanj-lipanj i rujan-listopad). "Ova promjena posebno je izražena u Hrvatskoj koja s povećanjem od 4,5 postotna boda u broju noćenja izvan ljetne sezone u posljednjem desetljeću drži prvo mjesto u ovom pozitivnom trendu među europskim zemljama", rekla je Natalia Lechmanova, glavna ekonomistica za Europu, Mastercard Economics Instituta.

Građanima, njih 68 posto, su za odabir destinacije najvažniji omjer cijene i kvalitete smještaja, a velik je udio onih koji traže odabir destinacije gdje nema gužvi, njih je 41 posto. Na popisu kriterija su, između ostalih, i dobra prometna povezanost, klimatski uvjeti, dobra gastronomska ponuda, raznolika kulturna ponuda i dobar noćni život.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar