Imovina fondova postojano raste, na velika vrata se vraćaju i novčani

Nakon pozitivne 2023. godine, oporavak neto vrijednosti imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondova) u Hrvatskoj nastavio se i u prvom tromjesečju 2024. godine.

Imovina im je, prema podacima Hanfe, na kraju ožujka iznosila 2,57 milijardi eura, što je 12 posto više u odnosu na kraj 2023. godine. Najveći udio u povećanju imovine odnosi se na novoosnovane novčane fondove koji su porasli za 187 milijuna eura. Nastavlja se i trend osnivanja fondova s dospijećem. Od početka godine s radom je započelo sedam fondova, ukupne imovine od 157 milijuna eura. Prosječni prinosi u 2024. po svim vrstama fondova su pozitivni, pri čemu dionički fondovi u prosjeku bilježe najviše prinose, a slijede ih mješoviti te novčani i obveznički fondovi.

Povratak novčanih investicijskih fondova

Jedna od većih novosti na hrvatskom tržištu je povratak novčanih investicijskih fondova. U 2018. započela je primjena tzv. Uredbe o novčanim fondovima, koja je uvela jedinstvena pravila u odnosu na novčane investicijske fondove te važne promjene u njihovu poslovanju, licenciranju i nadzoru.

Novčani fondovi koriste se kao kratkoročni instrument upravljanja gotovinom, nudeći visoku razinu likvidnosti, diverzifikacije te stabilnu vrijednost uložene glavnice uz tržišno utemeljene prinose. Njihova specifičnost leži u kombinaciji ciljeva i vrste imovine u koju ulažu.

Ciljevi su novčanih fondova da ponude prinose u skladu sa stopama na tržištu novca i(li) da očuvaju vrijednosti ulaganja. Ostvarenja tih ciljeva nisu zajamčena te se ulaganje u novčane fondove razlikuje od ulaganja u depozite, a postojeći rizik gubitka glavnice snosi ulagatelj, ali ih novčani fondovi nastoje ostvariti ulaganjem u kratkoročnu i vrlo likvidnu imovinu u skladu s posebnim, u odnosu na preostale investicijske fondove strože propisanim zahtjevima iz Uredbe. Na našem tržištu trenutno posluju tri takva fonda, čija ukupna imovina na kraju ožujka ove godine prelazi 211 milijuna eura.

Fondovi sa zaštićenom glavnicom

Fondovi s fiksnim dospijećem predstavljaju posebnu kategoriju UCITS fondova osnovanih na određeno vrijeme. Najrašireniji oblik takvih fondova u Hrvatskoj su fondovi sa zaštićenom glavnicom.

Zaštita glavnice najčešće se postiže ciljanom strukturom ulaganja, iako postoje i druge investicijske strategije. "Međutim, takva se zaštita ostvaruje samo ako se uložena sredstva u fondu drže do njihova dospijeća, u protivnom povlačenje novca prije tog roka može rezultirati gubitkom, ali i plaćanjem izlaznih naknada koje su kod takvih fondova u pravilu visoke. Na našem tržištu aktivan je 41 takav fond, s ukupnom imovinom preko 610 milijuna eura, što čini otprilike 24 posto imovine svih UCITS fondova", objasnili su iz Hanfe.

Usporen trend osnivanja green fondova

Od ostalih aktualnih trendova Hanfa primjećuje da je tempo osnivanja UCITS fondova s naglaskom na promicanje okolišnih ili socijalnih čimbenika, odnosno održivih ulaganja  usporio. U 2023. i od početka 2024. društva koja već upravljaju takvim fondovima osnovala su samo nekoliko novih fondova takvog profila, a društva koja dosad nisu upravljala takvim fondovima se na to u međuvremenu nisu ni odlučila.

Međutim, taj je trend usklađen s trendovima u Europskoj uniji. "Europska nadzorna tijela smatraju kako rizik manipulativnog zelenog marketinga (engl. greenwashing), koji se ogleda kroz prakse gdje izjave, deklaracije, radnje ili komunikacija povezani s održivošću ne odražavaju jasno i pošteno profil održivosti subjekta, financijskog proizvoda ili usluge, dodatno može narušiti povjerenje ulagača u takve fondove".

Problem manipulativnog zelenog marketinga ostaje u središtu pozornosti nadzornih tijela i u nadolazećem razdoblju. Dodatno, nakon gotovo tri godine od početka primjene Uredbe SFDR (Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga, koja uređuje transparentnost održivog financiranja u, između ostalog, i fondovskoj industriji), Europska komisija je provela javne i ciljane konzultacije o izmjenama SFDR-a. Fokus je na procjeni mogućih nedostataka SFDR-a u pogledu pravne izvjesnosti/sigurnosti, primjenjivosti propisa i mogućnosti da odigra svoju ulogu u rješavanju izazova kod manipulativnog zelenog marketinga. U Hrvatskoj je trenutačno aktivan 41 takav fond, s ukupnom imovinom od više od milijardu eura, što je 40 posto tržišta UCITS fondova.

Prilike i izazovi digitalnih platformi

Digitalizacija i dalje mijenja distribuciju UCITS fondova, s naglaskom na digitalne platforme i online kanale, a sve kako bi se unaprijedio angažman ulagatelja i pojednostavio pristup proizvodima. Digitalni distribucijski kanali proširili su doseg financijskih proizvoda ulagateljima, posebno među tehnološki osviještenim malim (retail) ulagateljima. Financijske usluge i dalje oblikuju digitalne tehnologije i inovacije, a posebno se među mladima primjećuje interes za digitalne posrednike.

Iako digitalizacija donosi brojne prednosti, objašnjavaju, poput praktičnosti i mogućnosti prilagođenih usluga, određene značajke nose i neke rizike. "Primjerice, digitalne platforme mogu ponuditi tradicionalna ulaganja uz rizične, spekulativne proizvode uključujući i kriptoimovinu." Sve veća upotreba društvenih mreža, u nekim slučajevima izravno dostupnih u aplikacijama za digitalno trgovanje, uključuje rizik od toga da ulagatelji donose nesvjesne odluke na temelju pristranih ili pogrešnih informacija. Osim toga, fenomen utjecajnih osoba u području financija (engl. finfluenceri) na društvenim mrežama povećava rizik da se preporuke daju mimo primjenjivih pravila. Europska i nacionalna nadzorna tijela u nadolazećem razdoblju posebno će usmjeriti pozornost na te rizike.

Kao i dosad, malim ulagateljima Hanfa preporučuje da se o tom ulaganju dodatno educiraju.

Hanfini savjeti

Hanfa savjetuje da prilikom ulaganja sagledate i zapišete svoje financijske ciljeve. Kažu da ih rangirate po važnosti te uzimajući u obzir svoju sklonost prema riziku i vremenski horizont ulaganja odaberete onaj financijski proizvod koji će vam najviše odgovarati. Nemojte žuriti, već usporedite sve opcije dok ne pronađete onu koja vam najviše odgovara. Ako je potrebno, potražite profesionalni savjet, ali imajte na umu da je konačna odluka vaša.

Također, upozoravaju da nikada ne ulažete u proizvode koje ne razumijete. A kada ulažete ulažite dugoročno, financijska tržišta nisu statična, već dinamična, stoga dobro razmislite prije donošenja konačne odluke. Ako će vam višak novčanih sredstava trebati u kraćem roku, ulažite u likvidniju imovinu (lako unovčivu).

Ako će vam višak novčanih sredstava trebati u kraćem roku, ulažite u likvidniju imovinu | Depositphotos

Uz to, izbjegavajte efekt krda. Ako svi kupuju neku dionicu ili financijski proizvod, to ne znači da i vi to morate napraviti. Povijesno dobri rezultati ili povrati nisu garancija za buduće povrate. Ne zaboravite da su financijska tržišta volatilna i ne možete točno predvidjeti sve što će se na njima dogoditi. Posebno ne donosite odluke na temelju emocija. Strah i pohlepa glavni su neprijatelji investitora. Ako niste smireni i racionalni, može se dogoditi da ćete kupiti financijski proizvod kada je na vrhu, odnosno pri najvećoj cijeni, a prodati kada je na dnu, odnosno kada mu je cijena najniža.

Diverzificirajte! Nikada ne stavljajte sva jaja u istu košaricu, odnosno ne ulažite sav svoj novac u isti financijski proizvod Pazite na troškove koje investicija može sadržavati. Dobro usporedite sve ulazne i izlazne naknade te druge troškove koji mogu proizaći iz vašeg ulaganja. Pružatelji usluge dužni su vam dati sve informacije o proizvodu, pa tako i o njegovim troškovima.

I za kraj, poručuju iz Hanfe, pazite na prijevare! Ako vam netko ponudi ulaganje koje vam se čini predobro da bi bilo istinito, najvjerojatnije nije istinito. Hanfa ima popis svih ovlaštenih pružatelja financijskih usluga, pa provjerite nalazi li se vaš pružatelj na popisu. Također provjerite upozorenja Hanfe.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar