Struktura financijskih sredstava razlikovala se među državama CEE regije u četvrtom tromjesečju 2023. godine. "Najnapredniji" investitori bila su kućanstva u Mađarskoj, koja imaju gotovo 50 posto svojih financijskih sredstava u dionicama i investicijskim fondovima. S druge strane, Poljska, Slovačka i Hrvatska čine se najkonzervativnijima, budući da sve tri zemlje imaju oko 50 posto svojeg financijskog bogatstva na štednim računima, stoji u analizi Erste Grupe.
Nadalje, stopa bruto štednje se rasipa neovisno o strukturi sredstava, pri čemu Mađarska i Češka nisu bile u mogućnosti štedjeti u četvrtom tromjesečju 2023. godine, dok Austrija prednjači u EU sa stopom štednje od oko 20 posto. Stopa bruto štednje (u četvrtom tromjesečju 2023.) snažno je utjecala na pad stvarnih plaća zbog iznimno visoke inflacije.
Od svih država Europske unije Estonija prednjači po ulaganjima u dionice i investicijske fondove s ukupno 70 posto, dok se Hrvatska nalazi pri dnu s 20 posto. Na samome dnu EU je Irska (17 posto).
Hrvati imaju 45 posto svojih financijskih sredstava u depozitima dok je na samome vrhu EU Cipar (56 posto). Švedska i Danska su na dnu EU s 14 posto.
Što se tiče ulaganja u životno osiguranje i mirovinsko osiguranje, ulaže 28 posto Hrvata. Nizozemska je na vrhu EU s 59 posto, dok je na dnu EU Estonija s jedan posto.
Ostala ulaganja Hrvata iznose šest posto, a ukupna stopa bruto štednje Hrvata iznosi 14 posto dok najvišu stopu u EU ima Austrija (20 posto), a najnižu Italija (-4 posto).
.webp){kind=icon}
