Otvaranjem Pelješkog mosta u utorak jug Hrvatske će nakon više od 300 godina opet biti fizički povezan s ostatkom zemlje. Most je najveći hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz fondova Europske unije (EU), a gradila ga je kineska tvrtka China Bridge and Road Corporation. Ukupna vrijednost projekta premašuje 420 milijuna eura, od čega je EU sufinancirala 357 milijuna.
Most se svečano otvara u utorak, u 20:15 sati, a program otvaranja počinje od 8 sati ujutro. Planirano je da most dug 2404 metra iz smjera Komarne prvi prijeđe električni hiperautomobil Rimac Nevera, dok će sa suprotne strane, iz smjera Brijeste, krenuti vozilo Smart sto posto hrvatske proizvodnje koje će voziti trostruki prvak Europe Niko Pulić.
Tijekom održavanja ceremonije otvaranja Ravnateljstvo policije, u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom, provodit će posebne mjere osiguranja.
Građani će moći prošetati mostom (do prvog pilona) od 10 sati ujutro. Očekuje se i velik broj brodica koje će se nalaziti ispod mosta, a u sklopu ceremonije dvije strane mosta povezat će neretvanske lađe.
U 20:15 sati počinje centralna svečanost na odmorištu Komarna, dok će svi zainteresirani građani prijenos svečanosti otvorenja Pelješkog mosta moći pratiti putem videozida na odmorištu Brijesta i televizijskim prijenosom na HTV1.
Premijer Andrej Plenković most je okarakterizirao kao suverinistički potez. "Hrvatska ostvaruje svoj suverenistički potez kojim povezuje teritorij i izrazito smo ponosni na to", rekao je u ponedjeljak, dodavši kako će se tim projektom dodatno osnažiti veze Hrvatske i BiH.
"Dapače, on je smišljen da protok ljudi i roba kroz Neum bude manje opterećen nego što je bio do sada", pojasnio je premijer.
Konstrukcija projektirana na 100 godina
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić u nedjelju je za HRT je kazao kako je konstrukcija mosta projektirana na 100 godina. "Možemo reći da se po nekim iskustvima do sada, u to vrijeme od 100 godina, obično uloži u most onoliko koliko se uložilo u izgradnju. U most je ugrađeno više od 360 senzora koji prate stanje konstrukcije. Ugrađeni su i seizmografi kako bi pratili seizmičku aktivnost na ovom području. Ugrađeni su i senzori koji prate stanje betona, odnosno korozije betona i armature. Ugradili smo sve kako bi eventualne zahvate provodili što ranije, čim se ukaže potreba, kako bi preventivno reagirali na sve probleme koji bi se eventualno pojavili", rekao je Škorić, uz napomenu da će se u utorak ukupno pustiti u promet 25 km ceste, do čvora Prapratno.
Najavio je da do kraja godine preostaje još završiti 7,8 km kako bi kompletnu dionicu predali na upotrebu i kako bi mogli reći da je završen kompletan projekt.