Tjedan za nama prošao je u znaku usporavanja inflacije i objave poslovnih rezultata kompanija. Fed je drugi put za redom odlučio pauzirati s daljnjim zaoštravanjem monetarne politike, a ECB je također povukao kočnicu, još prošlog tjedna. To je pozitivno utjecalo na globalna tržišta, no velika europska gospodarstva još se uvijek bore sa stagnacijom pa čak i mogućom recesijom.
Rezultati domaćih kompanija su i dalje solidni, unatoč ne baš bajnom makroekonomskom okruženju. Naši analitičari su se pozabavili financijskim izvješćima nekolicine teškaša:
Prodaja i profitabilnost Ine u trećem kvartalu 2023. bilježe rast u odnosu na prva dva kvartala ove godine. Međutim, u odnosu na prvih devet mjeseci 2022. godine, Ina je u istom razdoblju u 2023. ostvarila 20 posto niže prihode od prodaje i 45 posto nižu EBITDA-u.
Rastu ukupnih prihoda HT-a od 4,9 posto u prvih devet mjeseci 2023. godine u odnosu na isto razdoblje lani najviše su pridonijeli korisnici poslovnog i privatnog segmenta mobilnih usluga. U usporedbi s prvim polugodištem 2023. godine, rast je usporen za 1,3 postotna boda.
Podravka i dalje zadržava godišnji rast prihoda na jednoznamenkastoj razini (6,6 posto) u prvih devet mjeseci, no kao što je i najavljeno, rast iz kvartala u kvartal usporava, a nastavak tog trenda naši analitičari očekuju i u posljednjem tromjesečju.
Rastu najviše doprinosi segment farmaceutike koji ostvaruje rast prihoda od prodaje od 13,8 milijuna eura, odnosno 13,3 posto godišnje, a čak 8,8 milijuna eura rasta proizlazi iz prodaje tog segmenta na tržištu Istočne Europe. Rast se javlja kao rezultat niže baze u prvom kvartalu prethodne godine, ali je taj učinak sve slabiji kako godina odmiče, pa rast prodaje usporava.
AD Plastik bilježi neto dobitak od 0,4 milijuna eura u prvih devet mjeseci 2023. godine, nastavljajući postupan oporavak poslovnog rezultata nakon prošlogodišnjih gubitaka. Ključan razlog leži u rastu poslovnih prihoda od 15 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2022. godine, što odražava pojačan broj narudžbi, oporavak lanca opskrbe i smanjenu izloženost ruskom tržištu.
Ukupni prihodi Končara su u prvih devet mjeseci porasli za 27 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Značajan dio rasta čine prihodi iz izvoza koji su ojačali 34 posto (prihodi od izvoza čine 67 posto ukupnih prihoda od prodaje). Uzlazni trend ukupnih prihoda konstantan je u posljednje tri godine.
Glavni pokretači rasta su viša stopa ugovorenosti, a samim time i broj započetih projekata, pretežno na izvoznim tržištima. Omjer novougovorenih i realiziranih poslova (engl. book-to-bill) iznosi 1,7, što ukazuje na solidnu ispunjenosti narudžbi i sklapanja novih ugovora (78 posto novih ugovora sklopljeno je na izvoznom tržištu, a 22 posto na hrvatskom), što je dovelo do porasta ukupnih prihoda.
U prvih devet mjeseci ove godine poslovni prihodi Grupe Valamar porasli su za 12,9 posto, potaknuti blagim povećanjem broja noćenja od 1,3 posto i prvenstveno rastom prosječne cijene od 14,2 posto koja je porasla na razinu od 121 eura.
Kad smo već kod domaćih kompanija, sapunica oko preuzimanja Agrokora dobila je novi nastavak. Naime, arbitražni sud Svjetske banke u Washingtonu (ICSID) donio je nakon tri godine odluku o nadležnosti za Todorićevu tužbu protiv Hrvatske zbog Lex Agrokora. Detalji slučaja još nisu poznati, ali struka tvrdi da će eventualnu odštetu platiti država, odnosno svi mi, dok iz Vlade poručuju da je sve bilo po zakonu. I to specijalnom.
Što se ostalih ovotjednih analiza našeg istraživačkog centra tiče, pozabavili su se stanjem tržišta kapitala u regiji i popularnošću ETF-ova.
Tržišna likvidnost, odnosno njezin manjak, jedan je od razloga koji ograničava izvedbu dionica u zemljama Adria regije budući da su regionalna tržišta slabije likvidna, naravno u relativnim terminima, od onih na istoku Europe, a kamoli u usporedbi s onima na najvećim globalnim tržištima, ocjenjuje analitički tim Bloomberg Adrije.
Promatrajući razvoj situacije u zadnjih 10 godina, prosječan dnevni promet dionica koje su dio ključnih regionalnih indeksa je na razini između 0,01 i 0,06 posto tržišne kapitalizacije dionica raspoloživih za trgovinu.
Mada je tržište kapitala u Hrvatskoj sumorno, postoji par svijetlih primjera razvoja samog tržišta. Fondovi čijim se udjelima ili dionicama trguje na burzi, poznati pod skraćenicom ETF (engl. exchange-traded fund), svojevrstan su hibrid dionica i klasičnih uzajamnih investicijskih fondova, a već su nekoliko godina prisutni i kod nas.
ETF-ovi olakšavaju ulaganje u neke vrste imovine koje malim ulagačima često nisu baš lako dostupne, bilo da se radi o zlatu, obveznicama, blagajničkim zapisima, terminskim ugovorima ili nečem sasvim drugom. Zagrebački InterCapital u ponedjeljak je predstavio Euro Money Market ETF, novi novčani fond za kojeg tvrde da ima očekivani neto prinos od 3,65 posto godišnje.
Od 2021. godine pa do danas trgovanje ETF-ovima na hrvatskom tržištu se na godišnjoj razini gotovo udvostručilo. Trenutno je udio trgovanja ETF-ovima u ukupnom dioničkom prometu 4,4 posto, dok je u 2021. i 2022. bio ispod tri posto. Kad to usporedimo s nekim stranim burzama, poput njemačke i francuske, taj je udio u Hrvatskoj viši, što potvrđuje da su ti fondovi dobro prihvaćeni kao oblik investicije.
Tu popularnost ETF-ova namjeravaju iskoristiti u InterCpaitalu. Stoga su u ponedjeljak predstavili svoj novi fond – InterCapital Euro Money Market UCTIS ETF. Riječ je o prvom otvorenom investicijskom novčanom fondu u Hrvatskoj i, kako tvrde iz InterCapitala, trenutno jednom od najsigurnijih i najisplativijih investicijskih proizvoda na tržištu.
Naglašavaju kako je očekivani neto prinos fonda 3,65 posto godišnje, a temelji se na prinosu vrijednosnih papira u koje fond ulaže na 30. listopada 2023. Redovna upravljačka naknada iznosi 0,15 posto, a kako bi dodatno potaknuli interes ulagatelja, upravljačka naknada se do kraja 2023. neće naplaćivati.
"Naš Money Market ETF predstavlja prekretnicu u regionalnom financijskom sektoru. Prvi je takav fond u Hrvatskoj i drugi u Europi, a nudi jedinstvenu priliku za konzervativno i fleksibilno ulaganje", istaknuo je Ivan Kurtović, predsjednik uprave InterCapitala.
Dok oni nude zaradu, Meta vam nudi pretplatu. Iz tehnološkog diva su, prinuđeni regulativom, ponudili korisnicima u Europi pristup Facebooku i Instagramu bez reklama uz pretplatu.
Počevši od studenog, korisnici će se moći pretplatiti na stranice društvenih medija za 9,99 eura mjesečno na webu ili 12,99 eura mjesečno putem mobilnih operativnih sustava Apple i Android, navodi se u priopćenju tvrtke u ponedjeljak. Usluge pretplate bit će ponuđene svima u Europskoj uniji (EU), Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj.
Najiščekivanija odluka ovog tjedna zasigurno je bila ona američke središnje banke o monetarnoj politici.
Savezne rezerve (Fed) odlučile su u srijedu ostaviti kamatne stope na dosadašnjim razinama, kako se i predviđalo.
Referentna kamatna stopa ostala je nepromijenjena u rasponu od 5,25 do 5,5 posto, što je najviša razina od početka 2001. godine, stoji u priopćenju Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC). Brojni dužnosnici Feda, ali i analitičari i tržišni sudionici, očekivali su takvu odluku središnje banke.
I europski investitori u obveznice, uvjereni da je recesija na pomolu, računaju na usporavanje inflacije. Menadžeri J.P. Morgana, Blackrocka i Baring Investment Servicesa smatraju da, kako gospodarstvo slabi, jačaju argumenti za kupnju europskih obveznica. Pažljivo će pratiti izvještaj o inflaciji koji će biti objavljen u utorak, a očekuje se da će pokazati pad inflacije na 3,1 posto, na najnižu razinu u više od dvije godine, prema anketi ekonomista koju je proveo Bloomberg.
Europska središnja banka (ECB) je prošli tjedan zaustavila 14-mjesečni ciklus pooštravanja monetarne politike, što je potaknulo investitore u obveznice, a već se špekulira o tome koliko će brzo ECB morati provesti rezove.
"Sa svakim novim setom podataka, argumenti za to da će ECB postupno postati 'blagonaklon' postaju jači", rekao je Samuel Zief, voditelj globalne strategije devizama u J.P. Morganu. Postoje snažni argumenti za ulaganja u europske obveznice jer je teško povjerovati da sljedeći potez ECB-a biti bilo što drugo osim smanjenja stopa, dodao je.
Pauziranje ECB-a moglo bi se nastaviti jer najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u eurozoni pala na najnižu razinu u više od dvije godine jer se gospodarstvo smanjilo nakon povećanja kamatnih stopa bez presedana.
Potrošačke cijene porasle su 2,9 posto na godišnjoj razini u listopadu, što je pad u odnosu na 4,3 posto prethodnog mjeseca i bolje od prosječne procjene ekonomista od 3,1 posto u Bloombergovoj anketi. U drugom priopćenju, Eurostat je objavio da je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju pao za 0,1 posto, dok su ekonomisti očekivali stagnaciju.
Za posrtanje eurozone zasigurno je najodgovornija Njemačka čije je gospodarstvo palo u trećem tromjesečju i tako povećalo rizik od ulaska u recesiju.
Bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, manje od pada od 0,2 posto koji su očekivali ekonomisti, izvijestio je u ponedjeljak njemački statistički ured Destatis, navodeći kao razlog pad potrošnje kućanstava.
Njemačka je jedino veliko gospodarstvo kojem Međunarodni monetarni fond (MMF) ove godine prognozira pad i postavljaju se pitanja o njegovim dugoročnim izgledima.
S druge strane, francuska proizvodnja blago je porasla u trećem tromjesečju i time dala potporu eurozoni u borbi s višim kamatnim stopama.
BDP u drugom najvećem gospodarstvu Europske unije porastao je 0,1 posto u tri mjeseca do rujna, pokazali su podaci objavljeni u utorak. To je pad u odnosu na revidiranih 0,6 posto u prethodnom tromjesečju i u skladu s očekivanjima.
Dobra vijesti za europsko gospodarstvo donosi i vremenska prognoza za studeni. Naime, Europu u studenom očekuje blago i kišovito vrijeme, što će ponovno odgoditi početak sezone grijanja, iako oluje pogađaju dijelove kontinenta.
Njemačka, Poljska i veći dio Balkana bit će topliji od uobičajenog, s temperaturama koje će prvih devet dana u mjesecu ostati čak šest stupnjeva Celzijusa iznad sezonskog prosjeka, prema prognozi Maxar Technologiesa. Francuska će pak vjerojatno imati 50 posto dana toplijih od prosjeka u sljedeća tri mjeseca, prema Meteo-Franceu.
Građani u Europi grijanje tradicionalno počinju uključivati u listopadu, a ono se dodatno pojačava u studenom, što povećava potražnju za prirodnim plinom. Niže temperature ovog mjeseca mogle bi smanjiti potražnju u usporedbi s prethodnim godinama i pomoći u očuvanju viška plina za ostatak zime.
Vraćamo se domaćoj ekonomiji koja je, sudeći po statističkim pokazateljima, u dobroj formi.
U listopadu je stopa inflacije u Hrvatskoj usporila na 5,8 posto na godišnjoj razini, procjena je koju je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Drugim riječima, inflacija se vratila na stope koje je imala u siječnja prošle godine.
Prema prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena u listopadu, stopa inflacije iznosila je 5,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
U mjesec dana, ako se gledaju rujanski podaci, inflacija je porasla 0,4 posto. Također, valja napomenuti kako je s procijenjenih 5,8 posto stopa inflacije najniža od siječnja prošle godine, kada je iznosila 5,7 posto.
Dok inflacija pada, u rujnu je na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja, ponajviše proizvodnja kapitalnih proizvoda, objavio je u ponedjeljak DZS.
U odnosu na kolovoz, industrijska proizvodnja u rujnu je porasla za 4,3 posto, dok je u odnosu na rujan prošle godine ojačala 1,6 posto. Riječ je o prvom rastu proizvodnje na godišnjoj razini nakon dva mjeseca pada.
Proizvodnja je u rujnu na godišnjoj razini porasla u tri od pet sektora, a najviše, za 6,9 posto, u proizvodnji kapitalnih proizvoda. S rastom od 4,8 posto slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja energije porasla za 1,4 posto.
Uz industriju, narasla je i maloprodaja. Realni promet od trgovine na malo u rujnu ove godine porastao je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, objavili su u ponedjeljak iz DZS-a.
Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo što su ga u rujnu ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću, bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, realno je porastao za 2,1 posto u usporedbi s kolovozom, navodi se u statističkom izvještaju.
Preciznije, promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao za 1,5 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, za 1,6 posto.
Tako inspirativno ekonomsko okruženje iskoristili su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i u ponedjeljak dodijelili nagrade Zlatna kuna najboljim domaćim tvrtkama u 2022. godini.
Nagradu za najbolje veliko trgovačko društvo dobio je zadarski brodar Tankerska plovidba, u kategoriji srednje tvrtke nagrada je pripala tvrtki Košćal iz Popovače, a najuspješnija mala tvrtka je zagrebački M.T.M. Creator. Najbolja banka u prošloj godini bila je Erste&Steiermärkische Bank, a priznanje za najbolje osiguranje dodijeljeno je Croatia osiguranju.
A najbolje kompanije iz cementne industrije okreću se smanjenju ugljičnog otiska. Jedno od područja industrije koje nedvojbeno treba vrijeme i novac za prilagodbu je proizvodnja građevinskog materijala, odnosno cementa, zbog ugljičnog otiska koji ta vrsta aktivnosti ostavlja.
Istražili smo kako se s tim izazovima nose vodeće hrvatske tvrtke u tom segmentu poslovanja i koliko su daleko odmakle u općoj ambiciji smanjivanja ugljičnog otiska. Riječ je o Cemexu, NEXE Grupi i Holcimu.
Dok neki sektori smanjuju ugljični otisak, drugima raste zbog generalnog oporavka. Jedan od takvih je i zrakoplovna industrija koja je zbog pandemije zabilježila četiri gladne godine.
No globalni kapaciteti avioprijevoznika konačno bi trebali nadmašiti razinu iz 2019. godine, pokazuju podaci analitičke tvrtke Cirium. Radi se o važnom koraku k oporavku od pandemije COVID-19 koja je svjetsko tržište zračnog prometa vrijedno 1,17 bilijuna dolara bacilo u egzistencijalnu krizu. Zatvaranje granica prisililo je aviokompanije na parkiranje aviona, što je industriju dovelo na rub kolapsa.
Izazovi koji su uslijedili, od zabrana putovanja i državnih spašavanja kompanija do pokušaja otvaranja granica, što bi opet zaustavili novi sojevi virusa, financijski su oslabjeli sektor i ostavili ga s manjkom zaposlenih. Kad su nestrpljivi putnici prošlog ljeta konačno počeli putovati, aviokompanije i aerodromi bili su nepripremljeni, što je rezultiralo kašnjenjima i kaosom na terminalima.
Povratak na pretpandemijske kapacitete – radi se o umnošku broja raspoloživih sjedala i duljine letova – svjedoči o otpornosti avioprijevoznika i njihovoj prilagodljivosti na konstantne promjene uvjeta. No u mnogo aspekata avioprijevoz je kao sektor ipak postao izazovniji.