Nitko neće ni Fortenovu niti Pevec, kriza dohvatila i hrvatski IT

Pavao Vujnovac i nevolje koje su se sručile na njegove kompanije, prije svega Fortenovu, lošu udavaču koju nitko ne želi, obilježili su ovaj tjedan u Hrvatskoj. Globalno će tjedan ostati upamćen zbog smrti Silivija Berlusconija, oca modernih desničarskih populista koji je u svojoj dugoj karijeri prošao put od trgovačkog putnika do premijera milijardera, izbjegao dvadesetak optužbi za utaju poreza, podmićivanje sudaca, seks s maloljetnicima…

Kod kuće, početak tjedna obilježile su vijesti o apelu uprave vlasnicima Fortenove da smisle plan za spas kompanije. Nije otvoreno rečeno, ali svima je jasno da se apel odnosi na Vujnovca koji će se, čini se, morati isprsiti i riješiti ne samo situaciju oko ruskog vlasništva, već i više od milijardu eura duga po obveznici. Financijski analitičar Hrvoje Japunčić smatra da Fortenova ne treba razmišljati o prodaji, već o refinanciranju. Objasnio je i zašto bi najbolje bilo da suvlasnici interno riješe svoje odnose.

Tragajući za novim vlasnikom, više sreće nije imao ni Pevex, još jedna kompanija iz Vujnovčeve kolekcije. Za većinski vlasnički udjel (53,3 posto) Pevexa, koji uz Vujnovca kontrolira i Mario Radić, stigla je tek jedna neobvezujuća ponuda koju je dvojac odmah odbacio kao neadekvatnu.

Vijesti o inflaciji i s njom povezanim kamatnim stopama, proteklog su tjedna bile najiščekivanije vijesti u svijetu. Pogledi su prvo bili upereni u Savezne rezerve (Fed), a potom i u Europsku središnju banku (ECB). Već u ponedjeljak burze su živnule jer su investitori očekivali da Fed napravi stanku u podizanju kamatnih stopa, a isto su očekivali i ekonomisti Bloomberga uvjereni da će inflacija usporiti. Dan kasnije, nakon što je potvrđeno znatnije usporavanje inflacije u svibnju, Wall Street je zaista zabljesnuo, ali ne zadugo.

Iako je Fed objavio kako u lipnju neće podići referentne kamatne stope, raspoloženje ulagača splasnulo je. Poruke predstavnika Feda kako će se kamatne stope, nakon lipanjskog predaha, podizati još neko dulje vrijeme, sve dok se ne obuzda inflatorna neman, djelovale su demotivirajuće. "Govorimo o nekoliko godina", rekao je predsjednik Feda Jerome Powell. Da bi se Fedu prestanak dizanja kamatnih stopa mogao obiti o glavu, uvjeren je i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.

Predsjednik Feda Jerome Powell | Bloomberg

Predah od ECB-a, usprkos znakovima usporavanja gospodarskog rasta, nisu očekivali ni analitički tim Bloomberg Adrije, niti tržište. Očekivanja su se ostvarila, a središnja monetarna institucija eurozone povisila je stopu za dodatnu četvrtinu postotka, na 3,5 posto, što je najviša razina još od 2001. godine.

No što to hrani inflaciju? Jedan od najgorih valova inflacije u nekoliko desetljeća potaknuo je potragu za objašnjenjima – narušeni opskrbni lanci, velika potrošnja država u pandemiji i rastuće plaće nose dio krivnje. No ne i svu krivnju. Prema najnovijem istraživanju Bloomberga, krivca treba tražiti i u pohlepi korporacija koje su pandemiju COVID-19 iskoristile za podizanje marži.

Zbog niže inflacije u usporedbi s prošlom godinom, sve zemlje u regiji od početka godine bilježe pad prinosa na obveznice petogodišnje ročnosti – osim Hrvatske. I tržište dionica dobro se držalo, a CROBEX10 bio je bolji od konkurenata u Europi. Kao tema se uz inflaciju na scenu polako vraća insolventnost – raste broj insolventnih tvrtki, lani za 10 posto, izvjesno je da će se trend nastaviti i u ovoj  godini, što znači da bi u stečaju moglo završiti 6000 tvrtki.

Uobičajeno, u lipnju je u fokus došao turizam koji se vraća obaranju rekorda. U prva četiri mjeseca Hrvatsku je posjetilo 30 posto više turista nego lani, uglavnom stranih, a strani radnici spašavaju i sezonu. Odavno je ispražnjen bazen radne snage iz regije, pa je sada uspjeh hrvatskog turizma u rukama Filipinaca i Indijaca. Do jučer je i IT sektor bio spreman dati bubreg za radnika, a danas među IT-jevcima postaju sve glasnija došaptavanja o otkazima. Hrvatski IT dohvatila je kriza, ali neće biti drame, uvjerena je, međutim, Tajana Barančić.

Tajana Barančić, izvršna direktorica Astra poslovnog inženjeringa | Daniel Kasap/Hina

Tjedan je loše počeo za Google i velike modne kuće jer se Europska komisija zahuktava u obrani pravedne tržišne utakmice. Na američkom tehnološkom divu Komisija je odlučila pokazati zube i  podići antimonopolnu tužbu koja cilja u Googleovo srce, oglašivačko poslovanje koje mu donosi pregolemih 80 posto ukupnih godišnjih prihoda. Samo lani radilo se o 225 milijardi dolara. Kazna bi mogla ugristi do deset posto tog kolača i već sada se o njoj govori kao o najznačajnijoj u ovom petogodišnjem mandatu Komisije. Već godinama EK istražuje krše li modni giganti EU-ove propise o monopolima, a sada se pod lupom našao i Gucci koji distributerima navodno diktira maloprodajne cijene.