Hrvatska cestovna infrastruktura je u velikom investicijskom ciklusu, izjavio je nedavno ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pohvalivši se kako uz europske fondove tome pridonose i pristojno popunjeni proračuni države, Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta. Donosimo pregled trenutačno najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj.
Trenutačna ulaganja u prometnu infrastrukturu, što podrazumijeva ceste, željeznice, vodene i zračne luke, iznose 3,5 milijardi eura, kazao je ministar na konferenciji "Ceste sjevera – mreža brzih cesta" održanoj u Varaždinu.
Provjerili smo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koji su najveći projekti u prometnoj infrastrukturi koji se provode u Hrvatskoj. Oni su projekte rangirali ovako:
Čitaj više
Potpisan ugovor o dodjeli besplatnih sredstava za Koridor Vc
Izgradnja i opremanje dionice do granice s Mađarskom planirana za 15-ak mjeseci.
31.08.2023
Privatni željeznički prijevoznici traže kompenzacije za modernizaciju pruga
Privatni prijevoznici tereta željeznicom tvrde kako bi njihove gubitke pokrilo 10 do 30 milijuna eura.
14.06.2023
EU želi da se više ljudi vozi vlakovima, ali ima jedan problem – skuplji su od letova
EK želi da do 2030. godine europskim tračnicama vozi dvostruko više brzih vlakova.
19.08.2023
Nakon autocesta, Hrvatska krenula u europeizaciju željezničkog prometa
Plan je kroz 10 do 12 godina u željeznicu uložiti pet milijardi eura.
29.03.2023
Istarski Ipsilon
Na prvom je mjestu izgradnja punog profila Istarskog ipsilona, dionice autoceste A7. Trenutno se gradi osam kilometara vrijednih 400 milijuna eura, od toga 5,63 kilometra otpada na novu cijev tunela Učka. Preostali kilometri u izgradnji odnose se na dionicu od tunela Učka (Kvarner) do čvora Matulji i dupliranje vijadukta Limska Draga i mosta Mirna
Splitska aglomeracija
Drugi najveći projekt je multimodalna platforma Splitske aglomeracije Mravince– Stobreč–Dugi Rat–Omiš, odnosno nastavak izgradnje obilaznice Splita, od Solina do Omiša. Ukupna duljina te nove ceste je 21,5 kilometara i provodi se u fazama. Trenutno je u izgradnji dio obilaznice Omiša, dionica DC70– most Cetina–Omiš Istok za koji su ugovoreni radovi u vrijednosti od 23,16 milijuna eura.
Također, za dionicu čvorište Mravince–čvorište TTTS, nedavno je potpisan ugovor za izgradnju dionice ceste od 6,85 kilometara, od Kaštela do sjevernog portala tunela Kozjak, uključujući tunel. Vrijednost ugovorenih radova je oko 75 milijuna eura bez PDV-a.
Za preostale dionice na trasi te planirane ceste, u tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje dozvola, doznajemo iz Ministarstva.
Željeznička pruga Križevci–Koprivnica–mađarska granica
Na trećem mjestu najvećih projekata je rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci–Koprivnica–državna granica.
Projekt obuhvaća radove na cijeloj pružnoj dionici dugoj 42,6 kilometra: rekonstrukciju, odnosno izgradnju kolodvora i stajališta, izgradnju mostova, vijadukata, cestovnih nadvožnjaka i podvožnjaka umjesto željezničko-cestovnih prijelaza te pothodnika.
Po završetku projekta putnički vlakovi bi tom dionicom trebali prometovati brzinom do 160 kilometara na sat.
Projekt je vrijedan 350 milijuna eura (bez PDV-a), sufinancira se europskim sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a izvođač radova je turska kompanija Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret.
Ostali projekti
Uz navedene pothvate i završetak megaprojekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom u kojem je izgrađen Pelješki most i 32,5 km pristupnih cesta, u provedbi je i niz drugih infrastrukturnih projekata.
Ceste
Tako se od značajnijih cestovnih projekata uskoro očekuje završetak spojne ceste DC403 kojom se luka Rijeka spaja s čvorom Škurinje. Vrijednost tog zahvata je oko 70 milijuna eura.
Treba istaknuti i izgradnju autoceste do Siska vrijednu 47,8 milijuna eura te posljednjih pet kilometara Vc koridora od Belog Manastira do granice s Mađarskom. Taj je projekt vrijedan 45,9 milijuna eura.
U provedbi je i niz projekata izgradnje obilaznica gradova te dionica brzih cesta. Butković je kazao kako se očekuje veliki investicijski ciklus u gradnji brzih cesta te obnovi državnih cesta. Procjenjuje se kako će za izgradnju brzih cesta biti potrebno oko milijardu eura, što, kako navodi ministar, neće biti teško osigurati. Izazovniji dio bit će ubrzati pripremu i ishođenje potrebne dokumentacije i dozvola kako bi se moglo početi s natječajima.
Pomorska infrastruktura
Prema podacima koje su nam dali iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, provodi se 25 projekata rekonstrukcije ili izgradnje pomorskih luka i pristupne infrastrukture koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije. Realizirano je 11 projekata, među kojima su luka Tkon, Cres, Crikvenica, Unije, Sućuraj, Kaprije, Žigljen, Koločep, Obala kneza Domagoja Split, Puntin na Korčuli, Pučišća–Povlja, a u provedbi je još 14 projekata.
Pomorskoj floti slijedi i modernizacija te je raspisan natječaj za izgradnju triju klasičnih električnih brodova koji će zamijeniti najstarije klasične brodove u floti Jadrolinije – Tijat, Premudu i Postiru.
Željeznice
Iduće godine trebala bi krenuti velika rekonstrukcija i obnova regionalnih i lokalnih pruga, a kako su najavljivali iz Ministarstva, u idućem desetljeću ulaganja u željezničku infrastrukturu trebala bi premašiti četiri milijarde eura.
Trenutno se završava dionica od Vinkovaca do Vukovara vrijedna 57,5 milijuna eura. Rade se projekti na dionicama Nizinske pruge na kraku Mediteranskog koridora od Zagreba prema granici s Mađarskom, a obnavlja se i dionica Zagreb Zapadni kolodvor–Zagreb Glavni kolodvor.
U tijeku je i projekt obnove voznog parka HŽ Putničkog prijevoza kroz koji je u prethodne tri godine nabavljeno 27 novih vlakova. Od toga je deset gradsko-prigradskih vlakova sufinancirano europskim novcem. U željezničkoj floti sada prometuje 55 novih vlakova, dok bi do kraja 2025. godine na hrvatskim prugama trebalo biti 70 novih vlakova. To bi značilo da će više od polovice flote činiti novi vlakovi.
Također, iz Ministarstva naglašavaju kako su kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti osigurana sredstva za nabavu baterijskih vlakova i šest stabilnih energetskih priključaka. Cilj je nabaviti baterijski elektromotorni (BEMV) i baterijski motorni vlak (BMV) koji mogu voziti na neelektrificiranim prugama. Energetski priključci za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za taj projekt vrijedan 21,4 milijuna eura potpisan je u prosincu prošle godine.
Veliki zaokret i četiri milijarde eura vrijedna blagonaklonost prema željeznicama ima pomalo mračnu pozadinu. Prema izvještaju međunarodne organizacije Greenpeace, u posljednja gotovo tri desetljeća Hrvatska je šesterostruko više uložila u razvoj cestovne infrastrukture nego u željeznice. Podaci iz tog izvještaja pokazuje kako je u Hrvatsku u razdoblju od 1995. do 2020. godine 13,3 milijarde eura uloženo u cestovni prijevoz, a u željeznice samo 2,1 milijarda eura.
Ministar Butković je početkom rujna izjavio kako je željeznica jedini dio prometa koji treba modernizirati. "Nastupilo je desetljeće ulaganja u željeznice. Trebalo bi se kroz narednih desetak godina sve realizirati i željeznica u Hrvatskoj bi se do tada trebala modernizirati", ustvrdio je te podsjetio kako je s Končarom potpisan ugovor za nabavci 22 nova vlaka koja će biti isporučena početkom iduće godine.