Pritvorena iranska aktiviskinja dobitnica je Nobela za mir

Zatvorenica i aktivistkinja za ljudska prava Narges Mohammadi nagrađena je ovogodišnjom Nobelovom nagradom za mir za svoju borbu protiv potlačenosti žena u svojem rodnom Iranu i napora u promicanju ljudskih prava i slobode.

Mohammadi je nastavila svoju borbu čak i nakon što ju je režim u Teheranu pet puta osudio i odredio da mora odslužiti ukupno 31 godinu zatvora i primiti 154 udarca bičem, objavio je u priopćenju u petak Odbor za Nobelovu nagradu sa sjedištem u Oslu.

Ona je druga Iranka kojoj je ta nagrada dodijeljena, nakon pravnice za ljudska prava Shirin Ebadi, koja je izabrana 2003. godine zbog svojih napora za prava žena i djece.

Prošlogodišnja smrt u pritvoru Mahse Amini, 22-godišnje iranske Kurdkinje, izazvala je višetjedne prosvjede širom zemlje zbog državne represije nad ženama koje su se suprotstavljale propisima o odjeći.

Također su pokrenuli pokret koji je predstavljao najveći izazov vjerskom vodstvu zemlje posljednjih desetljeća.

"Moto koji su usvojili demonstranti – "Žena. Život. Sloboda." (ژن، ژیان، ئازادی  – Jin. Jiyan. Azadî.), prikladno izražava predanost i rad Narges Mohammadi", objavio je Nobelov odbor.

"Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir također priznaje stotine tisuća ljudi koji su protekle godine demonstrirali protiv politika teokratskog režima usmjerenih na diskriminaciju i potlačenost žena", dodali su.

Čak i u zatočeništvu, Mohammadi, koja će primiti nagradu od 11 milijuna kruna (milijun dolara), pomogla je osigurati da se prosvjedi protiv režima ne stišavaju, naveo je Odbor.

"Ako iranske vlasti donesu ispravnu odluku, oslobodit će je kako bi mogla biti prisutna i primiti to priznanje, što je naša primarna nada", rekla je novinarima u Oslu predsjednica Odbora Berit Reiss-Andersen.

Odbor je primio 351 nominaciju za ovogodišnju nagradu, od kojih je 259 bilo pojedinaca, a ostalo organizacije. Njihova imena čuvaju se u tajnosti narednih 50 godina.

Prošlogodišnji dobitnici bili su borci za ljudska prava Ales Bjaljacki iz Bjelorusije, ruska organizacija Memorial i Ukrajinski centar za građanske slobode.

Prethodni laureati uključuju Majku Terezu, Nelsona Mandelu, Baracka Obamu, Martina Luthera Kinga Jr. i Europsku uniju.

Godišnje nagrade za postignuća u fizici, kemiji, medicini, miru i književnosti osnovane su oporukom Alfreda Nobela, švedskog izumitelja dinamita, koji je umro 1896. godine. Nagradu za ekonomske znanosti dodala je švedska središnja banka 1968. godine.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar