Europski program dobivanja državljanstva temeljem investicija i dalje je vrlo živ unatoč pozivima diljem političkog spektra da se s time okonča.
Tako je broj takozvanih "zlatnih viza" posljednjih mjeseci u Grčkoj i Portugalu u porastu, a potražnja je u Italiji i Španjolskoj dosegla rekordnu razinu.
Te zlatne vize bogatim strancima omogućuju dobivanje dozvole boravka u Europskoj uniji (EU), a kasnije to otvara put k državljanstvu, i to temeljem investiranja u lokalne nekretnine ili financijsku imovinu. Takve vize nemaju puno uvjetovanosti i neki programi čak ne traže da se u dotičnoj zemlji provede dulje od jednog tjedna godišnje.
Čitaj više
Vrata za dobivanje zlatne vize su se zatvorila, ali su se otvorili prozori
Portugal i Irska ukinuli su režim izdavanja zlatnih viza.
05.03.2023
Digitalnim nomadima najprivlačnija Hrvatska, sve više i Srbija
Hrvatska i Srbija sve uspješnije privlače digitalne nomade, BiH tek čeka uvođenje vize za njih.
05.10.2022
EU priprema novu sankciju Rusiji, ukidanje viznih olakšica
Ministri vanjskih poslova EU-a navodno planiraju donijeti ovu odluku na dvodnevnom sastanku u Pragu koji počinje u utorak.
28.08.2022
Između 2011. i 2019. godine više od 132 tisuće osoba dobilo je državljanstvo na taj način, a politički se bumerang sastojao u tome što se takva povlastica povezivala s rastom cijena nekretnina i nedovoljno strogom regulativom.
Europski parlamentarci i Europska komisija zatražili su od članica EU-a da dokinu mogućnost zlatnih viza, a Irska je to već učinila, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo koje više nije članica.
Ruska invazija na Ukrajinu je dodatno potaknula potrebu nadzora nad procesom jer su zlatne vize, kako je to opisala europarlamentarka iz Belgije Saskia Bricmont, "potencijalan način kako oligarsi, kriminalci i korumpirani političari mogu kupiti put u Europu i oprati novac, imidž i identitet".
Pritisci za ukidanje ili otežavanje programa jačali su. Portugalski je premijer u veljači objavio kraj takve mogućnosti rekavši kako ništa ne opravdava poseban tretman.
Grčka je u pojedinim dijelovima zemlje investicijski prag za dobivanje zlatne vize povećala s 250 na 500 tisuća eura.
Crna Gora, koja nije članica, već kandidat za članstvo, najavila je ukidanje viza za investicije, a Španjolska razmatra podignuti prag za investiciju na milijun eura s 500 tisuća eura ili potpuno dokinuti zlatne vize.
Unatoč svemu tome, malo je pokazatelja koji potvrđuju da je do zlatnih viza sve teže doći.
"Nismo primijetili bitne promjene u težini dobivanja viza", kazala je Patricia Casaburi koja je direktorica u savjetodavnoj tvrtki za useljavanje Global Citizen Solutions.
Zlatne su vize, uvedene nakon financijske krize 2008. godine kako bi se privukao strani kapital, postale posebno atraktivne tijekom pandemije kada su Amerikanci tražili alternative te išli u Europu.
Unatoč retorici diljem Europe, propisi za ograničavanje zlatnih viza nisu ni izbliza pratili riječi. Portugal jest dokinuo mogućnost za vize temeljem investiranja u nekretnine, no ostavio je mogućnost da se dobije dozvola boravka investiranjem najmanje 500 tisuća eura u lokalne tvrtke ili fondove koji nisu povezani s tržištem nekretnina. Nizozemska i dalje prima aplikacije unatoč obvezivanju da će dokinuti mogućnost zlatnih viza, Crna Gora također.
Cipar je ponešto promijenio regulatorni okvir, pa sada zlatnu vizu više ne mogu dobiti članovi obitelji investitora, no ostalo je isto. Bugarska je ponovno uvela mogućnost dobivanja vize nakon što je bila ukinuta prije dvije godine. Malta je odbila promijeniti svoj program. Dizanje razine potrebne investicije, kao što je učinila Grčka, ne smatra se nekom posebnom zaprekom.
"Za ljude koji imaju između pet i sedam milijuna dolara, bogatije milijunaše, ulaganje od 500 tisuća eura da dobiju boravak je prihvatljivo", kaže Nuri Katz, osnivač savjetodavne tvrtke za imigracijska pitanja sa sjedištem u Kanadi Apex Capital Partners.
U državama koje su dokinule svoje programe postoje druge opcije. Iako nema ekvivalenta za zlatne vize, alternative poput viza za digitalne nomade sve su popularnije. Oni zainteresirani za pokretanje posla u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Irskoj ili Njemačkoj mogu zatražiti posebnu investicijsku vizu koja daje pravo na privremeni boravak i otvara put za onaj stalni. U oba ta slučaja, uvjeti su stroži no kod zlatnih viza. Vize za digitalne nomade zahtijevaju da se u zemlji boravi veći dio godine, a vize za investitore traže podnošenje jasnih poslovnih planova, godišnjih izvješća, kao i početnu investiciju.
Neizvjesnost oko budućnosti zlatnih viza bila je pravi dar s neba za tvrtke koje nude savjetovanje kod imigracijskih pitanja.
Londonska tvrtka Get Golden Visa ostvarila je porast upita za portugalske i grčke vizure od 127 posto u prvoj polovici ove godine. Tvrtka Henley Partners kaže da je zanimanje na rekordnim razinama s porastom upita od 125 posto za Italiju. Global Citizen Solutions navodi rast od 20 posto kod upita oko portugalske vize.
Raste i broj ljudi koji su već u postupku. Samo u svibnju broj zlatnih viza dodijeljen u Portugalu iznosio je 180, što je najviše u zadnjih par godina. U Grčkoj je taj broj 412, odnosno rast je 87 posto u odnosu na godinu ranije.
Španjolska je prošle godine dodijelila 2462 zlatne vize, što je rast od 60 posto u odnosu na 2021. Italija je prošle godine izdala 79 zlatnih viza, uglavnom Rusima, Amerikancima i Britancima. To je gotovo dvostruko više nego 2021. i najviše otkako je talijanski program pokrenut 2018. godine.
"Svaki put kada vlade najave dokidanje programa, poraste broj ljudi koji žele ući u zadnji trenutak. To je odlično za biznis", kaže Katz.
Glavni razlog zašto savjetodavne tvrtke nisu zabrinute ili nervozne oko nestajanja programa zlatnih viza je naprosto činjenica da je velik novac u igri. U proteklom desetljeću države koje imaju te programe primile su u tom kontekstu ukupno 25 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja. Portugal je jedan od onih koji je najbolje prošao sa 6,8 milijardi eura.
"Naše klijente i dalje savjetujemo da traže vizu. Preveliki su da ne bi uspjeli", kaže Peter Franke, imigracijski odvjetnik u Španjolskoj.
Dinamika zlatnih viza posebice je naglašena u Južnoj Europi gdje se gospodarstva više oslanjaju na strani kapital. Manje je vjerojatno da će takve zemlje potpuno zatvoriti vrata zlatnim vizama, smatra profesor sa sveučilišta Bristol Will Harvey koji se bavi migracijama.
"Vlade žele pokazati da zauzimaju strogo stajalište prema zlatnim vizama, no one su važne za gospodarstva u poteškoćama, pa dosta zemalja u EU-u ima ambivalentno stajalište", kaže Harvey.
Ekonomisti kažu da zemlje koje imaju visoki dug i mali rast, a žele postići klimatske ciljeve iz okvira neto nulte emisije ugljičnih plinova, najviše trebaju strani kapital. To znači da bi zlatne vize, ako nestanu, morali zamijeniti porezni poticaji.
U Španjolskoj nerezidenti, slijedom novog zakona iz siječnja, plaćaju stopu poreza od 24 posto na dohodak do iznosa od 600 tisuća eura za šest godina, dok domaće stanovništvo u višim prihodovnim razredima ima stopu od 47 posto.
Ipak, ako nove restrikcije počnu odvraćati ljude od traženja rezidentnosti u EU-u, Casaburi kaže da su Latinska Amerika i Ujedinjeni Arapski Emirati sa svojim programima dobre alternative.
A za one koji se žele preseliti odmah, vize za digitalne nomade u Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu i Italiji su raspoložive.
"Puno opcija još je u igri", rekla je Casaburi.