.webp){kind=icon}
Vijesti iz korporacija pristižu na kapaljku, još smo u dubokom ljetu. Od sunčevih opakije prže jedino inflacijske zrake, a vatrene su i Grmojine optužujuće strelice Prvom plinarskom društvu (PPD) i Ini. Ne može se reći na Zapadu ništa nova, ali ipak pogled leti prema istoku Europe, gdje državama prijete recesijski okovi, a otežan izvoz ukrajinskog žita kao i napadi na skladišta žitarica u lukama ponovno potežu temu gladi i potencijalnog novog kovitlanja cijena. Ruske vlasti pokušavaju zauzdati pad rublja, a Kina se batrga zaustaviti klizanje gospodarstva.
U Hrvatskoj je u srpnju inflacija blago usporila, indeks potrošačkih cijena na godišnjoj je razini porastao 7,3 posto, dok je u lipnju iznosio 7,6 posto. Analitički tim Bloomberg Adrije očekuje da će u cijeloj godini inflacija ostati povišena te iznositi oko 8,2 posto.
I na višim se razinama juriš na inflaciju nastavlja. Savezne rezerve (Fed) i Europska središnja banka (ECB) i dalje pokušavaju rashladiti pregrijanu ekonomiju. Ekonomski analitičari predviđaju da će ECB u rujnu još jednom podići kamatne stope, na četiri posto, ali i da će im to biti zadnji takav potez u sadašnjem ciklusu stezanja monetarne politike. Sudionici te Bloombergove ankete očekuju da će troškovi zaduživanja početi padati u ožujku. Sve ovisi o ponašanju inflacije. Dosad je bilo naznaka da postaje krotka, ali i onih da se njezinoj razmaženosti ne može tek tako stati na kraj. Primjerice, indeks potrošačkih cijena u Ujedinjenom Kraljevstvu porastao je u srpnju za 6,8 posto. Inflacija je usporila u odnosu na lipanj, kada je porasla za 7,9 posto, ali je i premašila stopu od 6,7 posto koju su očekivali ekonomisti. Peti put u šest mjeseci brojke su bile lošije od očekivanih.
Središnje banke svjesne su kako je svako novo podizanje kamata povećanje recesijskog rizika. Očekuje se kako će eurozona nastaviti odolijevati recesiji, iako njezino najveće gospodarstvo, Njemačka, posrće. Sve je više ekonomista pa i djelatnika Feda koji predviđaju kako će SAD izbjeći recesiju, no u to će moći biti sigurni tek u idućoj godini. Fed stoga igra igru čekanja. Ipak, neke su zemlje upale u recesijsku rupu, jedna od njih je i Mađarska, a utjecaj ruske invazije i najgora europska kriza troškova života u nekoliko posljednjih desetljeća guše gospodarsku ekspanziju većine gospodarstava od Baltika do Crnog mora.
BDP Europske unije u drugom je tromjesečju stagnirao. S druge strane, gospodarstvo eurozone je u tom razdoblju raslo. Najviši kvartalni rast zabilježile su Irska, Litva i susjedna Slovenija, dok je najgoru izvedbu imala Poljska s padom BDP-a od 3,7 posto.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni preuzela je u potpunosti političku odgovornost za inicijativu oporezivanja ekstraprofita banaka Foto: Bloomberg
Prošloga tjedna na financijskim tržištima odjeknula je odluka talijanske premijerke Giorgie Meloni o uvođenju poreza na ekstradobit banaka. Reakcije na taj potez se ne stišavaju. Premijerka je preuzela političku odgovornost za tu odluku, a Latvija također predlaže godišnje oporezivanje banaka kojim bi već iduće godine mogla uprihoditi 140 milijuna eura.
Novi porezi neće ni okrznuti visoke stope profitabilnosti banaka, može se pročitati u analizi bankarskog sektora Mihaela Blažekovića, analitičara Bloomberg Adrije.
Kad smo kod financija, državne financije bi se do 2027. godine mogle ozbiljno popraviti. Ako će se obistiniti predviđanja Hrvatske narodne banke, javni dug bi se dotad mogao otopiti na gotovo 60 posto BDP-a. Prema posljednjim dostupnim podacima, krajem ožujka udio javnog duga u BDP-u bio je 69,5 posto. Iako je lani prvi put zabilježen pad svjetskog neto bogatstva, prognozira se kako će za četiri godine ono porasti za 38 posto.
Možda nije red odmah kvariti trenutak i spominjati loše brojke, ali od bajanja o budućnosti se ne živi, u pravilu, futurolozima i to nekako uspijeva. No vratimo se u sadašnjost. Statistike Financijske agencije (Fine) pokazuju kako je krajem srpnja u blokadi bilo 14.047 poslovnih subjekata, a glavnica duga iznosila je 603,1 milijun eura. No nije sve tako crno, broj blokiranih pao je za 0,9 posto na godišnjoj razini. Ipak, dug je 5,9 posto viši u odnosu na lanjski srpanj.
Obračunavanjem dugova pozabavio se i saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja koji je ustvrdio kako je Petrokemija PPD-u i Ini morala platiti 104 milijuna kuna penala zbog nepreuzimanja plina, i to zato što su te tvrtke, donedavni vlasnici kutinske rafinerije, odlučili da se zaustavi proizvodnja. PPD je te navode demantirao: "Nije istina da je Petrokemija PPD-u platila penale, jer penali po tom konkretnom ugovoru iznose 61,5 milijuna eura i PPD ih je otpisao. Petrokemija je platila tek manji dio troška nastalog nepreuzimanjem ugovorene količine plina."
Prvo plinarsko društvo demantiralo je navode kako je Petrokemija morala platiti penale od 104 milijuna kuna
Ipak, kad padaju optužbe, lakše je nego kada pada valuta. Upravo se to događa rublju koji nezadrživo tone. Prvi put od ožujka prošle godine probio je psihološku granicu od 100 za dolar. U pokušaju da zaustavi pad, ruska središnja banka oštro je podigla kamatne stope, a razmatra se i prodaja prihoda od izvoza. Dok Rusi muku muče s deprecijacijom valute, njihovi dronovi napadaju mete na jugu Ukrajine, među kojima je i skladište žita na Dunavu. Blokada crnomorske rute za izvoz žita ponovno na stol stavlja pitanje hoćemo li imati što staviti na stol, odnosno hoće li cijene hrane opet porasti.
Hrvatske proizvođače, međutim, mori to što bi dio ukrajinskog žita namijenjenog izvozu mogao završiti na hrvatskom tržištu, a to bi, rekao je za Bloomberg Adria TV predsjednik udruženja poljoprivrede pri HGK-u Vlado Čondić, moglo dodatno srušiti cijenu domaćeg žita.
Priča o rastu i padu cijena nikako da dođe do stranice s naslovom "Postizanje ravnoteže". Ne uspijeva to ni običnim ljudima koje stres sve snažnije opsjeda, ali ni Kinezima poznatim po principima univerzalne ravnoteže yīna i yánga. Ekonomski rezultati te azijske velesile za srpanj su poražavajući – padaju potrošnja, industrijska proizvodnja i investicije, a nezaposlenost raste. U nadi da će potaknuti oporavak, kineska središnja banka Zhōngguó Rénmín Yínháng neočekivano je smanjila kamatne stope, i to najbržim tempom od 2020. godine. Posrtanje Kine utjecalo je i na pad cijena nafte, ali i na oprez investitora.
Industrijska proizvodnja pala je i u eurozoni, ali je u Hrvatskoj rasla. Traži se i čovjek više, Njemačka izgara za kvalificiranim radnicima. A evo i još malo statistika Eurostata koje neće donijeti olakšanje. U drugom tromjesečju ove godine broj tvrtki koje se bankrotirale u EU-u povećao se. Tako je već šesti kvartal za redom. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, broj stečajeva porastao je za 8,4 posto i tako dosegnuo najvišu razinu od početka prikupljanja podataka 2015. godine
Iz prikrajka se šuljaju i jesenske teme, iako sada dahćemo od vrućine, uskoro se otvaraju teme kako ćemo se grijati u novom ciklusu mogućih previranja cijena energenata. Njemačka vlada otvorila je temu izjavivši kako očekuje da će cijene plina ostati na višim razinama barem do 2027. godine, što pojačava potrebu za odgovarajućim energetskim mjerama.
No pustimo i malo sunca u ovaj tmurni tjedni pregled i osvrnimo se na to što je sve osvanulo u hrvatskim gradovima zahvaljujući integriranim teritorijalnim ulaganjima i na to kako će gradovi potrošiti novih 681 milijun eura koje im se stavljaju na raspolaganje u novom programskom razdoblju.
