.webp){kind=icon}
U lipnju je u eurozoni sezonski prilagođena industrijska proizvodnja rasla 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, a na razini cijele Europske unije taj je rast bio blago manji iznosivši 0,4 posto, objavio je u srijedu Eurostat.
Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja pala jednako i u eurozoni i u EU, i to 1,2 posto.
Gledano u usporedbi sa svibnjem u eurozoni je proizvodnja energije rasla 0,5 posto, dok je proizvodnja trajnih potrošačkih dobara pala 0,1 posto, kapitalnih dobara 0,7 posto, intermedijarnih dobara 0,9 posto te netrajnih potrošačkih dobara 1,1 posto.
Čitaj više
Industrijska proizvodnja porasla u lipnju, ima razloga za optimizam
Industrijska proizvodnja porasla je u prvih šest mjeseci na godišnjoj razini u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji.
02.08.2023
Industrijska proizvodnja u Adria regiji u najboljem će slučaju stagnirati
Razvoj stanja u njemačkom gospodarstvu ima bitan odraz na situaciju u Adria regiji.
24.07.2023
Imaju li vodeće domaće kompanije razloge za slavlje
Ljetnu sezonu poslovnih rezultata otvaraju Atlantic grupa, Ericsson NT, HT, Končar…
21.07.2023
Idući tjedan otkrivamo zašto su investitori navalili na ETF-ove
Tjedan pred nama započet ćemo analizom ETF-ova u svijetu i Adrija regiji.
07.07.2023
U cijeloj EU također je mjesečno rasla proizvodnja energije 0,5 posto, a proizvodnja kako trajnih i netrajnih dobara je pala 0,4 posto, kapitalnih dobara 0,7 posto te intermedijarnih dobara 0,8 posto.
Najveći je mjesečni rast industrijske proizvodnje zabilježila Irska, od 13,1 posto, a onda Danska od 6,3 posto, dok se najveći pad dogodio u Švedskoj (5,3 posto) te Finskoj i na Malti (po 3,3 posto).
U Hrvatskoj je u lipnju mjesečna industrijska proizvodnja rasla dva posto, nakon svibanjskog rasta od 4,3 posto.
Industrijska proizvodnja u lipnju na godišnjoj razini
U usporedbi s lipnjem 2022. u eurozoni je proizvodnja energije pala 7,8 posto, intermedijarnih dobara 6,3 posto te trajnih potrošačkih dobara 5,2 posto. Rasla je proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, i to 0,2 posto i kapitalnih dobara 4,4 posto.
Kad je riječ o cijeloj EU, proizvodnja energije je godišnje bila niža za 8,9 posto, intermedijarnih dobara 6,6 posto i trajnih dobara 6,5 posto. Proizvodnja netrajnih dobara bila je veća 2,1 posto te kapitalnih dobara 4,8 posto.
Najbolju je godišnju izvedbu u lipnju imala Danska s rastom od 12,3 posto i Irska s 8,3 posto, a najviše je industrijska proizvodnja pala u Estoniji (12,7 posto) i Bugarskoj (9,3 posto).
U Hrvatskoj je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja rasla 2,4 posto nakon rasta u svibnju od 1,1 posto.
