Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) poslala je dopis u ime hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava svim zastupnicima u EU-ovu parlamentu te ih pozvala da danas glasaju protiv Zakona o obnovi prirode u Europskom parlamentu.
Iz HPK-a poručuju kako je svaki glas hrvatskih eurozastupnika protiv ovog Zakona od izuzetne važnosti te da će davanjem podrške Zakonu učiniti direktnu štetu budućoj poljoprivrednoj i ribarskoj proizvodnji u Hrvatskoj.
"Podrška Zakonu je protivna interesima hrvatskog sela, poljoprivrede, ribarstva i proizvodnje hrane, zbog čega još jednom apeliramo na naše zastupnike u EU-ovu parlamentu da stanu uz hrvatsko selo i poljoprivrednike i ribare te svojim glasom protiv ovog Zakona daju svoj jasan doprinos i podršku u očuvanju hrvatske poljoprivrede i ribarstva", naglašavaju iz HPK-a.
Čitaj više
Tuče, poplave i kuga gaze agrar, ali na polja stižu europski milijuni i roboti
Hrvatskoj poljoprivredi "predsezona" nije bila naklonjena, no ministrica Vučković ispričala je da ima i svijetlih točaka.
07.07.2023
Poljoprivrednici i ulagači nisu oduševljeni idejom o solarima na poljima
Investitor u prvu agrosunčanu elektranu u Hrvatskoj smatra da će novo zakonsko rješenje obeshrabriti ulagače.
01.06.2023
Hrvatska neće imati problema s gnojivom, ali ima sa zemljišnom politikom
Hrvatskoj je prednost što je naslonjena na EU, pa problema može biti jedino ako baš dođe do nekog velikog globalnog poremećaja.
22.03.2023
'Ratarstvo bi se moglo naći u ozbiljnim problemima'
Pad cijena uroda doveo bi ratarstvo u težak položaj.
21.03.2023
Ako "ta Uredba bude izglasana u Parlamentu, negativne posljedice za hrvatsku poljoprivredu bit će vrlo snažne te će ugroziti ionako krhku hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju", rekao je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.
Europska komisija je u lipnju 2022. predložila Zakon o obnovi prirode budući da je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodi da bi države članice do 2030. u svojim kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju, a 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto do 2050. godine.
Prijedlog uredbe EU-a o obnovi prirode nije dobio potrebnu većinu na Odboru Europskog parlamenta za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane u lipnju, pa će eurozastupnici u srijedu prvo glasovati o tome hoće li Komisijin prijedlog odbaciti u cijelosti.
Iz HPK-a smatraju kako je Republika Hrvatska dosad dala veliki doprinos obnovi prirode i bioraznolikosti te bi svaki dodatni doprinos bio samo dodatno smanjenje izuzetno male produktivnosti i vodio u kontraefekt kroz povećanje CO₂ u vidu transportnog zagađenja, odnosno nedostatne samodostatnosti.
"Evidentno je da (to) neće doprinijeti obnovi prirode, posebice (zato) što imamo više od 38 posto površina pod Natura područjima te smatramo kako bi ova Uredba mogla biti loša za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju. Uz to, potaknula bi smanjenje proizvodnje i još veću ovisnost od uvoznih poljoprivrednih proizvoda i hrane općenito", ističu u HPK-a.
U HPK-u podsjećaju kako su ujedno dali podršku prosvjedima EU-ovih poljoprivrednika koji su se održali jučer tijekom plenarne sjednice. Dvadeset nacionalnih izaslanstava poljoprivrednika u Strasbourgu prosvjedovalo je protiv glasovanja o Zakonu o obnovi prirode. Kako su naglasili, predloženi zakon odgovor je EU-a na rješavanje učinaka klimatskih promjena i smanjenja bioraznolikosti te ključni dio Europskog zelenog dogovora Komisije. Na prosvjedima je bilo više od 300 prosvjednika i 50 traktora iz 20 različitih država EU-a, a predstavnici krovnog udruženja EU-ovih poljoprivrednika, čiji je HPK član, Copa i Cogeca jasno su poručili: "Da, farmeri su prvi u redu za obnovu prirode, ali ne, mi ne možemo to učiniti s prijedlogom kako je predstavljen na plenarnoj sjednici u Strasbourgu."
"Dodajući drugim politikama Zelenog dogovora i trgovinskoj politici, mala je vjerojatnost da će ciljevi postavljeni u Zakonu o obnovi prirode biti postignut kako se nadaju predlagači. Neće biti pobjednika za ovu inicijativu, ali bi moglo biti mnogo gubitnika u našim ruralnim područjima, počevši od najmanjih i najkrhkijih gospodarskih struktura – posebice poljoprivrednika. Ovo je razlog zašto su svi poljoprivrednici, prisutni od Irske do Finske u Strasbourgu, digli svoj glas i poručili kako je ovakav prijedlog neprovediv i stoga ga treba vratiti predlagačima na doradu", poručili su iz Cope i Cogece.