Hrvati se teško nose s inflacijom, ali ih optimizam ne napušta

Inflacija je najveća briga za 64 posto ispitanika. Smanjenje životnog standarda također je značajan izvor zabrinutosti koji utječe na gotovo trećinu ispitanika. Visoko na listi zabrinutosti su kriminal i korupcija, zbog kojih je izrazito zabrinuto 22 posto građana, a tek ona slijede privikavanje na euro (12 posto), zagađenje i ekološke katastrofe, povećanje broja izbjeglica (po 10 posto) te pad kvalitete obrazovanja (osam posto). Građane više ne brine pandemija niti neka druga zdravstvena prijetnja.

Mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina najviše brinu nemogućnosti plaćanja vlastitih troškova i povećanja stope nezaposlenosti ili gubitka posla, dok osobe srednje i starije dobi više od prosjeka zabrinjavaju poremećaji u opskrbi energijom, smanjenje životnog standarda te kriminal i korupcija, pokazalo je istraživanje koje je u travnju za Mastercard provela agencija za istraživanje tržišta Improve na uzorku od 1022 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

Utjecaj makroekonomskih događanja na zaposlenost ukazuje na značajne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Više je zaposlenih – onih koji rade za nekog drugog je 73 posto, pet posto više nego u travnju prošle godine, dok je udio samozaposlenih devet posto. Upravo u tom segmentu veći je udio onih koji nisu osjetili nikakve ekonomske posljedice niti se boje loših ishoda po njihovo poslovanje.

Ocjenjujući financijsku situaciju svojeg kućanstava, 34 posto ispitanika, osobito starije osobe s nižim obrazovanjem, smatra da im je financijska situacija lošija nego prije godinu dana. No postoji i optimizam – 27 posto ispitanika vidi poboljšanje u svojoj financijskoj situaciji.

U usporedbi s prošlom godinom, rezultati su znatno optimističniji, ističe se u priopćenju. Više je onih koji očekuju da će im financijsko stanje kućanstva biti bolje. U ispitanom uzorku takvih je 31 posto, pet posto više nego lani.  S druge strane, iako 23 posto očekuje lošije financijsko stanje svog kućanstva, to je značajno manje – čak 17 postotnih bodova – nego godinu dana ranije.

Povećana potrošnja

Rezultati istraživanja pokazuju da su trenutni poremećaji na tržištu, energetska kriza i inflacija doveli do povećanja mjesečne potrošnje u 87 posto kućanstava ispitanika. Od tog broja, 43 posto navodi da je njihova potrošnja znatno veća, dok 44 posto navodi da je malo veća. Deset posto ispitanika navodi da im je potrošnja kućanstva na jednakoj razini kao i prije, a tri posto je smanjilo troškove.

Depositphotos

Primijećen je i porast potrošnje u gotovo svim kategorijama u usporedbi s rezultatima iz 2022. godine. Tako primjerice čak dvije trećine ispitanika navodi da troši više na namirnice za pripremu kod kuće u odnosu na godinu dana ranije. Na putovanja manje nego prije troši čak 37 posto ispitanika, a na restorane 42 posto ispitanika. U padu je i dostava hrane (39 posto ispitanika na ovu uslugu troši manje nego prije), a slijede izložbe, kazališta, kino i koncerti koje si može priuštiti 38 posto građana. Osim na namirnice, više se troši samo na internetske i zdravstvene usluge.

Kako bi prevladali negativne efekte inflacije, ljudi sve više štede. Najviše, 63 posto ispitanika kupuje na akcijama i rasprodajama, 55 posto ih uspoređuje cijene u različitim trgovinama, a 47 posto ih češće pripremi obroke kod kuće. Nešto više od trećine ispitanika, 37 posto, smatra da nije vrijeme za veća ulaganja, 36 posto ih štedi tako što koristi uređaje u vrijeme jeftinije struje ili općenito više štede energiju nego prije (33 posto).

Istraživanje je također otkrilo da su žene sklonije različitim načinima uštede u usporedbi s muškarcima – kupuju na akcijama ili rasprodajama, odriču se kupnje kućanskih aparata, štede energiju i prodaju stvari koje ne koriste.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar