U tjednu za nama analitičari Bloomberg Adrije secirali su poslovanje regionalnih autokuća i zaključili kako boluju zbog kaskadnih šokova u opskrbi koji su imali trostruki učinak: gurnuli su proizvodnju na povijesno niske razine, zagušili prodaju i smanjili pristupačnost novih automobila za krajnjeg potrošača. U Adria regiji samo Slovenci većinom kupuju nove automobile, dok su ostale zemlje vjerne polovnjacima, prvenstveno zbog mršavih budžeta.
"Marže su pretežno jednoznamenkaste, s EBITDA-om u prosjeku od 6,6 posto u 2021. (porast za 1,17 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu) i EBIT-om u prosjeku od 5,6 posto u 2021. (porast za 1,37 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu). Industrija je relativno decentralizirana. Trošak zaliha najveći je trošak za zastupnike jer čini oko 80 do 90 posto ukupnih operativnih troškova", sumirali su.
Dodatno smo zavirili u poslovanje još jedne branše koja je usko povezana s kaotičnim tržištem automobila – rent-a-car kućama. Otkrili su nam kako se bore s trenutnom situacijom i kako upravljaju flotama koje su zbog nedostatka novih vozila sve starije i okrnjenije, a pokazalo se i da su cjenovno među najskupljima u Europi.
Naš analitički tim se sredinom tjedna osvrnuo i na industrijsku proizvodnju regije koja je koncem prošle godine počela posustajati zbog sve veće gospodarske nesigurnosti, a neki bajni uzlet joj ne predviđaju ni ove godine.
"U 2023. godini očekujemo da će industrijska proizvodnja biti u padu ili eventualno stagnirati u nekim jačim sektorima", napominju analitičari Bloomberg Adrije, koji svoja očekivanja temelje na očekivanom usporavanju ekonomije, posebno u Zapadnoj Europi.
Cijene i dalje divljaju
Stagnacije zato nema na tržištu nekretnina koje prkosi svim izazovima. Državni zavod za statistiku u utorak je objavio kako je u drugom polugodištu 2022. prosječna cijena kvadrata novih stanova iznosila gotovo 2.300 eura, što je rast od 21,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.
Soli na rep podivljalim cijenama mogao bi staviti porez na nekretnine, no, sudeći po razmišljanjima ekonomskih stručnjaka, njega je gotovo nemoguće uvesti u kratkom roku.
Ako vam astronomske cijene nekretnina i automobila ne znače ništa jer niste u potrazi ni za jednim ni za drugim, za vas imamo još jedno poskupljenje koje ćete sigurno osjetiti. Riječ je o hrani. Naime, strani dobavljači već dižu cijene, a uskoro će i domaći. U prosjeku će to poskupljenje, ovisno o artiklu, iznositi između pet i 25 posto. Potvrdio je to u razgovoru za Bloomberg Adriju Ivica Katavić, predsjednik udruženja trgovine HGK-a i predsjednik nadzornog odbora maloprodajnog lanca KTC.
Hrvati se krizom nastoje boriti tako što se odriču brendova. Svaki treći artikl kupljeni u Hrvatskoj robna je marka – prema rezultatima istraživanja tvrtke NielsenIQ i Međunarodnog udruženja proizvođača privatnih marki (PLMA).
Unatoč svemu, podaci DZS-a pokazuju kako je promet od trgovine na malo u siječnju realno porastao za 0,3 posto u usporedbi s prosincem 2022. Promet prehrambenim proizvodima porastao je za 0,9 posto, a neprehrambenima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1,2 posto.
Powell uzdrmao tržišta
Dok nas inflacija ubija lokalno, čelnici najvažnijih središnjih banaka s njome se nastoje hrvati globalno. Tako je šef Feda Jerome Powell najavio dodatno monetarno zaoštravanje i vjerojatno dizanje kamatne stope za pola postotnog boda. Vladajući Demokrati nisu s veseljem dočekali njegove riječi jer je iduća godina izborna, a u nju ne žele ući s recesijom.
Powellova najava uzdrmala je i globalna tržišta kapitala koja su u danima nakon njegove izjave mahom bilježila minuse. No taj pesimizam nije se prelio na Zagrebačku burzu (ZSE). na kojoj je proteklog tjedna bilo poprilično živo.
Vlada je u srijedu sa ZSE-om potpisala ugovor o uvrštenju narodne obveznice na službeno tržište burze, a blue chip indeks zagrebačkog tržišta kapitala, Crobex10, dobio je novog člana. Među odabrano društvo deset najboljih hrvatskih dionica ušao je Span, prva domaća IT tvrtka koja je odradila IPO na ZSE-u, još u rujnu 2021. Cijena Spanove dionice probila je granicu od 50 eura, bila je vrlo likvidna i sigurno je dijelom zaslužna što je Crobex, najvažniji dionički indeksi zagrebačkog tržišta kapitala, na razini koju ne pamti dugo vremena, još od sredine 2011. godine.
Kako to obično biva – kad nekom svane, nekom drugom smrkne. U ovoj priči je kraći kraj izvukla dionica AD Plastika koja više ne spada u domaći top deset jer su kompaniju dobrano uzdrmali lošiji poslovni rezultati, prvenstveno zbog posljedica EU-ovih sankcija Rusiji.
Dan žena je, uz standardni dekor cvijeća i čokolade, obilježio podatak da one u prosjeku zarađuju 16, odnosno 13 posto manje od svojih muških kolega u Hrvatskoj, odnosno na razini Europske unije. Zato bi im u idućim godinama najljepši poklon moglo biti smanjenje tog jaza, a i svjetskom gospodarstvu koje zbog nejednakosti gubi 7 bilijuna dolara godišnje.
Nije neka novost da žene manje zarađuju, ali zato jest vijest da će države članice Europske unije (EU) morati manje trošiti. Naime, EU se želi vratiti strožoj fiskalnoj disciplini, što znači da će morati obuzdati potrošnju država članica koje izdašno pomažu kućanstvima i poduzećima kako bi lakše prebrodili pandemiju COVID i energetsku krizu.