.webp){kind=icon}
Drveće zapaljeno u brazilskoj amazonskoj prašumi moglo bi pridonijeti topljenju ledenjaka na Himalaji i Antarktici jer su udaljeni ekosustavi koji reguliraju klimu na Zemlji snažnije povezani no što se dosad mislilo.
Znanstvenici su otkrili novu atmosfersku struju koja kreće iz Amazonije, vodi duž južnog Atlantika, zatim preko Istočne Afrike i Bliskog istoka sve dok ne stigne do Središnje Azije, navodi se u radu objavljenom ovoga mjeseca u časopisu Nature Climate Change. Ta poveznica od 20 tisuća kilometara znači da kada se Amazona zagrije, zagrijava se i Tibetanska visoravan, a što više kiše pada u Amazoniji, to je manje kiše u Tibetu.
Studija među prvima istražuje međudjelovanja ekosustava ugroženih klimatskim promjenama koje bi ih mogle nepovratno promijeniti. Što je još značajnije, novootkrivena struja sugerira da bi kolaps jednog ekosustava domino-efektom mogao destabilizirati i druge diljem planeta.
Čitaj više
Safari među zvijezdama ozbiljno onečišćuje Zemljinu atmosferu
Svemirski turizam zagađuje okoliš brzinom o kojoj zrakoplovna industra može samo sanjati.
24.01.2023
Zagreb ima najzagađeniji zrak na svijetu
Industrija, promet i nusprodukti grijanja uz maglu glavni su razlozi zašto je kvaliteta zraka tako loša.
14.11.2022
Ljudi u energetsku učinkovitost spremni uložiti oko 2.000 eura
U energetsku učinkovitost svojeg doma i bolju kontrolu troškova u idućih godinu dana ljudi su spremni izdvojiti između 1.691 i 1.995 eura.
14.09.2022
"Domino-efekt treba ozbiljno shvatiti", rekao je Hans Joachim Schellnhuber, istraživač na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime i suautor izvješća. "Međusobno povezani domini u Zemljinu sustavu mogu djelovati jedni na druge, s potencijalno teškim posljedicama."
Znanstvenici tek počinju istraživati veze između udaljenih dijelova klimatskog sustava planeta. To je znanje ključno za potpuno razumijevanje utjecaja globalnog zatopljenja uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova koje već podiže razinu mora i dovodi do ozbiljnijih poplava, suša i šumskih požara na svim kontinentima.
Krčenje šuma u Amazoniji, najvećoj svjetskoj prašumi i staništu četvrtine kopnenih vrsta, prošle je godine doseglo najbrži tempo u proteklih 15 godina. Jugoistočni dio prašume, koji igra ključnu ulogu u apsorpciji ugljičnog dioksida koji zagrijava planet, postao je izvor emisija ugljika tijekom sušne sezone, zaključuje se u dokumentu iz 2021. godine.
Najnovije izvješće UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama pokazalo je kako je vjerojatnost da će Amazona prijeći prijelomnu točku velika. Sada se postavlja pitanje što bi to moglo značiti za Himalaju, jednu od najvećih svjetskih rezervi slatke vode, gdje se ledenjaci već neviđeno tope.
"Područje Amazone je naravno samo po sebi važan dio Zemljina sustava", rekao je Jingfang Fan, istraživač s Pekinškog sveučilišta i Instituta Potsdam. Međutim, istraživanje "potvrđuje da su domino-pločice Zemljina sustava doista međusobno povezane čak iako ih dijele deseci tisuća kilometara, a Amazonija je jedan od ključnih primjera što bi se to moglo zbiti."
