Hrvatski građani zasad se ne mogu nadati nikakvim potezima iz vrha vlasti kojima bi im se eventualno olakšala otplata stambenih kredita. Proizlazi to iz odgovora koje smo dobili nakon što smo nedavno, potaknuti odlukama španjolskih vlasti, poslali upite na adrese domaćih kreatora ekonomske i fiskalne politike te drugih aktera o tome mogu li se domaći dužnici po stambenim kreditima nadati ičemu sličnom.
Španjolska je krajem studenog najavila uvođenje posebnih mjera za olakšanje otplate stambenih kredita. Tada je postignut načelni dogovor s bankama, a paket mjera trebao bi stupiti na snagu s početkom iduće godine. Među mjerama koje se razmatraju nalaze se privremena odgoda otplate kredita, produljenje roka otplate, niža kamatna stopa u određenom razdoblju ili refinanciranje kredita. Pravo na mjere imale bi obitelji s godišnjom zaradom manjom od 25.200 eura ili kućanstva čiji su prihodi manji od 29.400 eura, a procjenjuje se da je potencijalnih korisnika oko milijun.
Španjolska nije jedina koja izvanrednim mjerama pokušava pomoći građanima koji su se našli u poteškoćama zbog rasta životnih troškova. Poljska je već ranije uvela moratorij na otplate stambenih kredita. Britanski financijski regulator je ovih dana poručio bankama da budu fleksibilne ako njihovi klijenti upadnu u poteškoće s otplatom stambenih kredita. Bankama je predložen niz mjera sličnih onima u Španjolskoj.
Čitaj više
Španjolska uvodi mjere za zaštitu siromašnijh dužnika od kreditnog šoka
Vlada Pedra Sáncheza opet reagira na rast životnih troškova.
22.11.2022
Na kraju studenog 14.640 poslovnih subjekata kasnilo s plaćanjem
To je za 399 subjekata ili 2,7 posto manje u odnosu na listopad 2022. i njih 920 ili 5,9 posto manje u odnosu na lanjski studeni.
12.12.2022
Bankari optimistični oko otpornosti njemačkog gospodarstva u sadašnjoj krizi
Unatoč energetskoj krizi i recesiji bankari vide dobre izglede za njemačko gospodarstvo.
14.11.2022
Glavni ekonomist ECB-a uvjeren u bliski vrhunac inflacije
Glavni ekonomist ECB-a rekao je kako ne može isključiti dodatnu inflaciju početkom sljedeće godine.
06.12.2022
Tako nešto se ne može očekivati u Hrvatskoj. Odgovori koje smo na pitanje planiraju li naše vlasti nekakve slične poteze dobili iz Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke svode se na poruku da se prati situacija, da su građani u ovom trenutku prepušteni sami sebi i onome što mogu dogovoriti s bankama, a u uobičajenom stilu hrvatske politike i birokracije bilo je i nešto međusobnog prebacivanja odgovornosti.
Prebacivanje odgovornosti
U središnjoj banci, instituciji odgovornoj za praćenje kvalitete kreditnih portfelja domaćih banaka i reakciju ako se oni počnu pogoršavati, su nam skrenuli pažnju "da su mjere (...) predmet dogovora između Vlade i poslovnih banaka u Španjolskoj". U Ministarstvu financija, dijelu vlasti koji bi na brizi trebao imati i dobrobit građana, su nam, pak, sugerirali da bismo se s upitom trebali obratiti i središnjoj banci.
Najkonkretniji odgovor dobili smo iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), od predsjednika tamošnjeg Udruženja banaka i drugih financijskih institucija Ivana Jandrića. On nam je izjavio kako "banke nisu aktivno kroz Udruženje poticale ovakvu raspravu", ali podsjeća da "već postoje ugrađeni mehanizmi od strane regulatora o maksimalnim vrijednostima kamatnih stopa".
Većinski stav banaka i regulatora je da se građani u ovom trenutku moraju brinuti sami za sebe, ali i da zasad nema prevelike opasnosti od rasta poteškoća s otplatom kredita. U Ministarstvu financija su nam napomenuli da je krajem lipnja "udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima iznosio 3,05 posto". U Španjolskoj, koja je uvela posebne mjere, je krajem kolovoza taj udio bio na rekordno niskih 3,9 posto, daleko ispod maksimuma od 13,6 posto dosegnutog krajem 2013. godine.
Bankarski lobiji
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kažu da u ovom trenutku ne postoje pokazatelji koji bi ukazivali na povećane poteškoće klijenata u izvršavanju svojih obaveza, kao i da će zajedno s bankama nastaviti "pozorno pratiti cjelokupnu gospodarsku situaciju te će u slučaju potrebe adekvatno reagirati s u cilju olakšanja otplate kredita klijentima".
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) poručili su nam da im se za sada potrošači nisu javljali po pitanju kredita odnosno zbog otežane otplate stambenih kredita. Tamo ipak dodaju da bi "svakako (...) bilo dobro kada bi država uvela mehanizme zaštite ali vrlo vjerojatno su bankarski lobiji prejaki pa se to boji učiniti". Iz HUZP-a dodaju i da "što god da se uvede kako bi se olakšala otplata kredita uvijek je bolje nego ništa".
U središnjoj banci objašnjavaju da se "pooštravanje uvjeta financiranja počelo (...) blago prelijevati na kamatne stope" naših banaka "ali one se i dalje zadržavaju na relativno niskim razinama". Kažu i da zasad nema zamjetnih pritisaka na porast kamatnih stopa "uz izuzetak kamatnih stopa na stare kredite koji su vezani uz Euribor, što je otprilike petina svih kredita odobrenih kućanstvima uz promjenjivu kamatnu stopu, a kod poduzeća je nešto više od polovice takvih kredita".
U HNB-u kažu i da kombinacija ekonomskih uvjeta kod nas "ublažava i odgađa učinke pooštravanja globalnih uvjeta financiranja na rast kamatnih stopa na domaćem tržištu, pa su one i dalje na razmjerno niskim razinama". To potvrđuju i u HUB-u gdje kažu da je u ovom trenutku u Hrvatskoj "pritisak na kamatne stope banaka blag i u najvećoj mjeri odgođen", ali smatraju da ćemo pritisak na rast kamatnih stopa osjećati u idućoj godini "no pomaci će biti blaži nego u drugim zemljama".
U Ministarstvu financija tvrde da je njihova "intenzivna suradnja" sa središnjom bankom kontinuirana "pri čemu su predstavnici obje institucije u više navrata skrenuli pozornost na mogućnost sklapanja ugovora o kreditu s fiksnom kamatnom stopom". Kažu da oni kao i druga ministarstva te institucije "intenzivno prate neizvjesna gospodarska kretanja" i tvrde da će, kao i one dosadašnje, "daljnje mjere biti pažljivo i pravodobno osmišljene, pri čemu će se nastaviti pratiti i stambeni krediti".
Čelni čovjek HGK-ovog Udruženja banaka i drugih financijskih institucija Ivan Jandrić također se osvrnuo na fiksiranje kamatnih stopa i podsjetio da su banke "kroz prethodna razdoblja nudile fiksne kamatne stope te u takvim slučajevima kamate neće rasti niti će doći do povećanog opterećenja kod klijenata". U središnjoj banci također kažu da građani imaju mogućnost odabira kredita s fiksnom kamatnom stopom, ali ističu da je "odluka o fiksiranju (...) individualna za svakog dužnika". Fiksiranje kamatne stope na određeno razdoblje ili do dospijeća je "jedini način na koji se potrošači mogu zaštititi od rizika rasta kamatnih stopa", kažu u HNB-u.
U HUB-u kažu da zajedno s bankama "već dulje razdoblje (...) savjetuju građane da razgovaraju o dostupnim mogućnostima zaštite od kamatnog rizika" ako procijene da bi se mogli naći u poteškoćama. U udruzi podsjećaju da banke u redovnoj proceduri na individualnoj razini nude mogućnost ili konverzije promjenjivih kamatnih stopa ili refinanciranje novim kreditom uz fiksnu kamatnu stopu iako u tom slučaju postoje određeni dodatni troškovi.
Bolje liječiti, nego spriječiti
Građanima tako, u slučaju da padnu u poteškoće, u ovom trenutku preostaje da individualno od svojih banaka propitaju postoje li kakve mogućnosti dogovora. Bankama je obično u interesu da pokušaju barem ponekad pronaći zajednički jezik s dužnikom jer im više odgovara da se krediti nastave otplaćivati. Na taj način svakako zarađuju više nego da potraživanja prodaju uz znatne diskonte.
Vlasti tvrde kako će reagirati ako procijene da se građani stvarno nalaze u velikim poteškoćama. Izgleda da kod njih vrijedi invertirana verzija stare poslovice. Bolje liječiti, nego spriječiti.