Posljedice zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke (ECB) bit će rast kamata za stanovništvo i gospodarstvo. Poseban bi problem mogao predstavljati mogući pad potražnje za kreditima među poduzetnicima, ali i njihova nesposobnost povrata kredita, rekao je glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
"Postavlja se pitanje kakav će biti kapacitet otplate kredita od (…) privatnog sektora kada kamatne stope počnu još i više rasti", rekao je Knez.
Kraj monetarnog zaoštravanja dogodit će se krajem prvog kvartala sljedeće godine, a stopa Euribor, kao i referentne kamatne stope ECB-a, porast će za 75 baznih bodova. Inflacija u eurozoni će se na cilj od oko dva posto vratiti u 2025. godini, predviđa naš analitičar.
U Adria regiji bilježi se višak likvidnosti, uz najveće pomake u Hrvatskoj (206 puta od kraja 2010. godine, ali s vrlo niske baze) i Sloveniji (sedam puta, počevši od sredine 2016.). Iako je sličan profil monetarne relaksacije pratio i ostatak regije, rast likvidnosti bio je ograničeniji.
U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji veći rast kamata
Srbija i Sjeverna Makedonija nalaze se u nešto drugačijoj situaciji u odnosu na eurozonu, pa će monetarne vlasti ovih zemalja morati podići kamatne stope za po jedan postotni bod.
Kako navodi Knez, promjena bi morala biti i veća, ali će aranžmani s Međunarodnim monetarnim fondom dopridonijeti postizanju istih učinaka uz nešto niže cijene zaduživanja.
"Princip je da u trenutnoj nestabilnosti financijskih tržišta takvi aranžmani ipak značajno pomažu jer daju nekakvu prediktivnost investitorima do koje mjere će se mjere država moći refinancirati", dodao je Knez.
Za više detalja, pogledajte cijeli intervju.