S obzirom na aktualnu politiku Europske središnje banke (ECB) i nastavljeno monetarno stezanje, pitali smo Vedrana Šošića, glavnog ekonomista HNB-a, jesu li u naredna tri kvartala izglednije stagnacija ili recesija europskih gospodarstava.
Po trenutnim projekcijama očekujemo stagnaciju i u Europi i u Hrvatskoj, a onda sredinom iduće godine lagani oporavak, rekao je Šošić.
To je u skladu s njihovim očekivanjima za Hrvatsku, ali nisu im ni očekivanja za eurozonu bitno drugačija.
"Neizvjesnost je ogromna i ne može se isključiti mogućnost recesije. Ja bih rekao da je Hrvatska već sad u recesiju s 20 do 30 posto vjerojatnosti", kaže.
No zašto to ne osjećamo?
"Imamo dobar zalet, stopa rasta u ovoj godini će biti blizu šest posto, a imali smo preko deset posto lani. Dostigli smo ne pretpandemijsku razinu ekonomske aktivnosti nego pretpandemijski trend, tako da je nakon Božića i Nove godine malo lakše ići na dijetu, ne osjećate tako ozbiljne posljedice", objasnio je Šošić.
Vidimo različite pristupe banaka u suzbijanju inflacije, neki podižu kamate bitno više od drugih. Kako Hrvatska narodna banka (HNB) odnosno ECB uopće procjenjuju doziranja povećanja kamata, pitao je Ivan Vrdoljak.
Početkom iduće godine Hrvatska ulazi u eurozonu i usklađuje svoj monetarni instrumentarij. Regulatorni će se zahtjevi olabaviti te je obavezna pričuva već drastično smanjena, pa se tendencija rasta kamatnih stopa sporije prelijeva u Hrvatsku, objasnio je Šošić.
HNB-ov guverner već sjedi u vijeću, trenutno u statusu promatrača.
Smjer promjene je jasan, kaže Šošić, kamatne stope će u idućim mjesecima rasti. Međutim, napominje kako je intenzitet manje jasan te da će ovisiti o podacima koji budu pristizali.
Neizvjesnost je ogromna, ovisno o tome hoće li prevladati bojazan od više inflacije ili strah od recesije koja bi mogla ublažiti inflatorne pritiske, smatra Šošić.
"Nema više najavljivanja poteza, monetarna politika se doslovno određuje od sastanka do sastanka."
HNB je procijenio kako će inflacija u Hrvatskoj u sljedećoj godini biti 4,6 posto. No to je bila projekcija prije ljeta, a do danas su cijene plina drastično porasle.
"Naše interne, još uvijek ih nismo objavili, projekcije govore o očekivanoj inflaciji od šest do sedam posto u idućoj godini. Ako dođe do smanjene dostupnosti plina, to će se vjerojatno više odraziti na gospodarski rast nego na inflaciju", objasnio je Šošić.
"Ali to je jedan od faktora koji bi mogao potaknuti recesiju", nadodao je.