.webp){kind=icon}
Iduće godine se očekuje osjetno usporavanje rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj, ali unatoč tome što većina analitičara prognozira kako će se inflacija praktički prepoloviti, i dalje će raditi popriličnu štetu u novčanicima hrvatskih građana.
Konkretne brojke? Ovisi koga pitate, ali načelno se prognoze za 2024. kreću oko 3,5 posto.
Zanimljivo je da je Europska komisija (EK) po tom pitanju optimističnija od Vlade, dok institucije generalno imaju nešto bolja očekivanja od tržišta.
Čitaj više
Eurozona klizi u prvu recesiju nakon početka pandemije
Gospodarstvo eurozone smanjuje se drugi kvartal za redom.
11.12.2023
Analiza BBA: Javne investicije i likvidnost banaka spasili regiju od recesije
Analitičari su sumirali učinke veće osobne potrošnje i oporavka izvoza koji se očekuju u 2024.
11.12.2023
ECB u nedoumici: Prerano sniziti kamatne stope ili ugušiti gospodarstvo
Christine Lagarde je pod pritiskom tržišta koja se klade na smanjenje kamatnih stopa.
07.12.2023
Hrvati krive državu za inflaciju, ne sviđaju im se ni strani radnici
Indeks optimizma pao je na najnižu razinu u četiri godine.
05.12.2023
Predviđanja EK-a za sljedeću godinu pokazuju da bi stopa inflacije u Hrvatskoj trebala pasti na 2,4 posto, a Vlada je pak proračunske projekcije zasnivala na očekivanoj stopi inflacije od 3,1 posto.
Kada je riječ o Europskoj uniji (EU) u cjelini, EK očekuje da će stopa inflacije u 2024. iznositi 3,5 posto, a u 2025. godini 2,4 posto. U europskoj monetarnoj uniji (EMU) eurozoni bi stopa inflacije u sljedećoj godini trebala iznositi 3,2 posto, a u 2025. godini 2,2 posto, prema analizi EK-a.
"Teška stagflacija"
"Neosporno je da je ekonomija EU-a u procesu smanjenja inflacije, ali zbog trenutne geopolitičke situacije i procesa deglobalizacije pad ispod dva posto je moguć samo ako dođe do značajnoga pada BDP-a. EU je u stanju teške stagflacije. Inflacija je visoka, a ekonomski rast je tek počeo padati. Realna potrošnja pada već mjesecima, industrijska potrošnja također. Samo bi ta dva podatka trebala kreirati inflaciju ispod dva posto, ali to se ne događa. Ne događa se jer EMU nije prepoznao strukturnu inflaciju u kojoj se nalazi. To je najveći problem", ističe za Bloomberg Adriju ekonomski analitičar Neven Vidaković.
Neven Vidaković | Sky Media
No kakva god bila inflacija u Uniji, i dalje je tek sanak pusti za Hrvatsku. Naime, jesenske prognoze Hrvatske narodne banke (HNB) kažu kako bi inflacija "trebala nastaviti slabjeti te bi se nakon 10,7 posto ostvarenih protekle godine mogla usporiti na ocijenjenih 8,8 posto u 2023. i dodatno se sniziti na 4,7 posto u 2024. te 2,4 posto u 2025. godini". Dakle, u HNB-u su osjetno pesimističniji od EK-a i Vlade, a na sličnom su tragu i predviđanja s Bloombergova terminala.
Medijan 12 prognoza inflacije globalnih analitičarskih kuća za iduću godinu stavlja inflaciju u Hrvatskoj na razinu od 3,8 posto, dok bi u 2025. trebala dodatno pasti na 2,7 posto. Preciznije, prognoze se za 2024. kreću od 3,1 do 4,8 posto, s tim da su najpesimističniji u Fitchu, a najoptimističniji u ING Groupu.
U zlatnoj sredini nalaze se projekcije istraživačkog centra Bloomberg Adrije. Naši analitičari predviđaju stopu inflacije od oko 3,6 posto u 2024. jer će zbog dobrih rezultata na tržištu rada potražnja ostati snažna.
Guverner HNB-a Boris Vujčić | Bloomberg Mercury
"Rast cijena hrane će se smanjiti, dok će kategorije temeljne inflacije zadržati otpornost. U 2025. vidimo daljnje usporavanje inflacije na 2,1 posto u prosjeku, budući da gospodarstvo nastavlja rasti i potrošnja se poboljšava, dok glavni pokretači ostaju u uslugama", ističe naš analitički tim.
Najteže najsiromašnijima
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš slaže se s prognozama da će se inflacija smiriti, ali smatra da su još daleko vremena kad će pasti na ciljanu razinu od dva posto.
Mladen Vedriš | Lana Slivar Dominić/Hina
"Bitno je da kod nas u Hrvatskoj inflacija pogađa krug roba i usluga koje su, s obzirom na ukupni standard življenja i razinu plaća, najosjetljivije u ukupnoj potrošnji građana. Znači kod nas inflacija ima selektivan učinak – pogađa socijalno ugroženije kategorije, odnosno pogađa sve na najranjivijim pozicijama. Ugrubo rečeno, statistika prati 500-tinjak artikala, a 150 do 200 od njih su najosjetljiviji i izloženi najvećem porastu cijena. Evo, primjerice, za 40 do 50 posto je u godinu dana poskupjelo smrznuto voće i povrće, a dobar dio ljudi zbog današnjeg načina života kupuje te proizvode", pojašnjava Vedriš.
Da sumiramo, u prosjeku bi se stopa inflacije 2024. mogla prepoloviti u odnosu na ovu godinu. No to će još uvijek biti daleko od ciljanih dva posto, pa ostajemo u samom vrhu EU-a po rastu cijena i dogodine. Najveći danak platit će najsiromašniji sloj građana, ali 2024. donosi i neke dobre vijesti za njih, poput povećanja minimalna plaće. O tome ćemo nešto detaljnije u jednoj od naših idućih analiza.
