Hrvatska se po broju trgovačkih centara približila europskom prosjeku i polako pokazuje znakove zasićenja tržišta, no još uvijek ima prostora za razvoj u manjim sredinama i formatima.
Trenutno imamo oko 60 trgovačkih centara, od čega se približno dvadesetak većih nalazi u zagrebačkoj regiji i okolici, dok su ostali raspoređeni po svim županijama.
Još 2011. godino smo s devet velikih centara prednjačili u regiji, a broj se od tada višestruko povećao. Zahvaljujući turističkoj potražnji, veliki centri nisu koncentrirani samo u glavnom gradu, već ih nalazimo u svim većim regionalnim središtima.
Čitaj više
Spar kažnjen s 200 tisuća eura zbog prodaje 271 paketa brašna. Na akciji.
Sankcionirani zbog prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod nabavne cijene.
21.07.2025
Advance Capital Partners preuzima poznatu trgovinu obućom, vole je i Hrvati
Investicijski fond preuzima trgovinu obućom i najavljuje brzo širenje poslovanja.
16.07.2025
Prihodi domaćih trgovaca i dalje solidno rastu – tko je najviše profitirao?
Prosječne marže ostale su uglavnom stabilne, s blagim porastom bruto marže i padom EBITDA marže.
12.05.2025
Tržište primarnih lokacija – osobito Zagreba – danas se smatra zasićenim, no stručnjaci naglašavaju da sekundarni i tercijarni gradovi poput Varaždina, Kutine ili Labina još uvijek nude prostor za daljnji razvoj, uglavnom kroz manje i fleksibilnije formate centara.
Što se stanja u regiji tiče, u Sloveniji je situacija slična kao kod nas, dok Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija još sustižu zaostatak, uz niže pokazatelje.
Kupovna moć kao motor razvoja
Kupovna moć ključna je za održivost centara: Hrvatska i Slovenija, s višim BDP-om per capita, ranije su mogle razviti snažnu mrežu. Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija kasnile su, pa su se prvi moderni mallovi u Beogradu otvorili tek 2007. S rastom standarda i dolaskom stranih investitora širenje se ubrzalo, slično kao i u BiH i Makedoniji.
Online trgovina postaje glavni strukturni rizik. U 2024. udio stanovništva koji kupuje online iznosio je: BiH ≥39 posto, Hrvatska 59 posto, Srbija 62 posto, S. Makedonija 63,5 posto i Slovenija 66 posto. Prosjek za regiju je 58 posto. Ipak, udio e-trgovine u ukupnoj maloprodaji ostaje nizak: 0–5 posto u BiH i Srbiji, 5–10 posto u Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. To pokazuje da e-commerce jest prijetnja pojedinim kategorijama poput elektronike i mode, ali fizički centri, osobito oni s ponudom "daily needs", gastronomijom i uslugama, imaju prostora za koegzistenciju.
Podaci pokazuju da je potrošnja na odjeću u svim državama regije ispod prosjeka EU, pri čemu je Slovenija najbliža s 88, dok Hrvatska zaostaje s 72. Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija kreću se između 47 i 55, što ukazuje na značajan prostor za rast potrošnje u ovom segmentu, a time i potencijalnu priliku za razvoj maloprodajnih kapaciteta fokusiranih na modu.
Atraktivni prinosi
Prema Colliersu, s investicijske strane šoping centri nude atraktivne prinose. U Zagrebu se prime centri procjenjuju na 7,25 posto "net initial yield", u Ljubljani na 7,5–8 posto, a u Beogradu na 8–8,5 posto (retail parkovi 8,25–9 posto). Za BiH i Makedoniju službeni podaci su rjeđi, no očekivano je da su prinosi viši, uz veću premiju za rizik i likvidnost. Usporedbe radi, prinosi na urede i logistiku u regiji kreću se u rasponu 7–8,5 posto, pa šoping centri često nude konkurentan ili viši povrat.
Prema Colliersu, u cijeloj regiji vidljiv je novi investicijski ciklus u maloprodajnim nekretninama, doduše s različitim intenzitetom po državama. Hrvatska prednjači s 67.000 metara četvornih planiranih novih površina, uglavnom u obliku retail parkova, dok Slovenija trenutačno nema najavljenih većih projekata jer je ponuda uravnotežena, a fokus je na rekonstrukcijama i "mixed-use" konceptima.
U Srbiji je u 2025. potvrđena izgradnja oko 29.000 m² novih prostora u Nišu i Kraljevu, a u Bosni i Hercegovini širenje se nastavlja projektom Supernova Grude od približno 15.000 m². Najveći pojedinačni plan u regiji dolazi iz Sjeverne Makedonije, gdje se gradi 20.000 m² kroz Nabizi retail park u Strugi. Ukupno gledano, trend naglašava širenje kroz manje, fleksibilne formate s fokusom na regionalna središta i gradove izvan glavnih metropola.
Hrvatska i Slovenija već imaju razvijenu i djelomično zasićenu mrežu trgovačkih centara, dok Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija još nadoknađuju zaostatak. Turizam, kupovna moć i kulturne navike i dalje snažno oblikuju potražnju. Online trgovina ostaje izazov, ali zasad nema snagu potpunog zamjenjivanja fizičkih formata. Za investitore, šoping centri u regiji predstavljaju segment s atraktivnim prinosom i premijama, osobito u zemljama izvan EU-a, uz uvjet pažljivog odabira lokacije i "tenant-mixa".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...