.webp){kind=icon}
Kada je dovoljno još uvijek nedovoljno? Gledajući nedavne cijene, trgovci robom i mnogi špekulanti smatraju da je to vjerojatno slučaj s europskim prirodnim plinom. Kako vidim, nisu u krivu.
Europske zalihe plina prepune su, a regionalna potražnja pada na razinu neviđenu od ranih 1980-ih. Ipak, cijene plina i dalje su vrtoglavo visoke, nakon što su nedavno dosegle vrhunac u osam mjeseci. Razlog? Dovoljne količine plina danas možda neće biti dovoljne ako se dogodi nešto neočekivano, recimo hladno vrijeme ili prekid opskrbe u Rusiji, a vrlo malo ih je spremnih kladiti se da će sve proći u redu.
Premijer Andrej Plenković najavio je u četvrtak na sjednici Vlade postupno smanjivanje mjera za borbu protiv krize.
23.08.2024
Pokušaj preuzimanja Santosa od najvećeg australskog konkurenta nije uspio, a prvi čovjek tvrtke poziva druge ulagače.
21.08.2024
Po planovima Europske unije sadašnja razina popunjenosti skladišnih kapaciteta predviđena je za početak studenoga.
21.08.2024
Referentni terminski ugovori pali su čak 4,5 posto, prateći rasprodaju na tržištu nafte i širim financijskim tržištima.
05.08.2024
Gledajući količinu plina koju je Europa ubrizgala u podzemlje za korištenje u nadolazećoj zimi, sve se čini dobro. Popunjenost je dosegla pomno promatranu razinu od 90 posto kapaciteta 19. kolovoza, 10 tjedana prije službenog cilja 1. studenog. U teoriji, to bi trebalo biti dovoljno za ublažavanje sezonskog povećanja potražnje, ali bolje pogledajte, pa ćete vidjeti kako postoje razlozi za oprez.
Prvo, velik dio nakupljanja zaliha dogodio se vrlo rano u proljeće, što je zapravo ostatak od prošlih zimskih temperatura viših od prosjeka. Otad je višak smanjen jer Europa nije uspjela privući terete tekućeg prirodnog plina istim tempom kao 2022. i 2023. Ljepota LNG-a je u tome što je plin ohlađen i obrađen za utovar u tankere i transport po svijetu, slično nafti. Stoga Europa može kupovati taj LNG s bilo kojeg mjesta u svijetu, nadoknađujući gubitak ruske opskrbe plinom putem plinovoda.
U 2022. i 2023. Europa je kupila puno LNG-a, nadmašivši azijske uvoznike i iskoristivši smanjenu potražnju u Kini. No ove se godine Europa suočava s oštrijom konkurencijom, ne samo iz Pekinga, već i od manjih kupaca u Aziji. Kao rezultat toga, europski LNG uvoz ovog ljeta bio je između 15 i 25 posto ispod istih razdoblja prethodne dvije godine.
Drugo, Europa je u prethodne dvije zime ušla s najmanje nekoliko desetaka LNG brodova u blizini svojih obala, koji su služili kao dodatna skladišta. Malo je vjerojatno da će kontinent uživati u toj plutajućoj zalihi ove zime, s obzirom na to da arbitraža između azijskih i europskih cijena LNG-a trenutno favorizira tijekove koji idu na istok, a ne na zapad.
Europa ima dovoljno plina ako sve bude išlo po planu. Ako je zima normalna ili čak toplija nego inače i ništa se ne kvari, trenutne zalihe bile bi dovoljne. U tom scenariju, europske cijene prirodnog plina mogle bi značajno pasti do Božića ili početkom siječnja s već trećinom sezone grijanja. Trenutačno se europska referentna vrijednost plina TTF kreće blizu 40 eura po megavatsatu. Moguć je pad na negdje između 30 i 25 eura po megavatsatu.
Što bi moglo poći po zlu i tako držati cijene povišene? Prvo, vrijeme. Posljednje dvije godine, fenomen El Niño, koji je povisio globalne temperature, pomogao je smanjiti utjecaj energetske krize na kontinent, ali brzo nestaje, a meteorolozi kažu da će od listopada ili studenog vjerojatno dominirati suprotan vremenski trend, nazvan La Niña. Ako je tako, Europa bi se mogla suočiti s normalnom ili čak hladnijom zimom.
Druga prijetnja je iz Rusije. U vijestima koje bi mogle biti šokantne za svakoga izvan energetskog sektora, Europa još uvijek kupuje ruski prirodni plin, uključujući i putem plinovoda koji prolazi kroz Ukrajinu. Čak i danas, više od tri godine otkako je Rusija napala Ukrajinu, Austrija, Slovačka, Mađarska i Italija se uvelike oslanjaju na Moskvu u pogledu plina. Nejasno je hoće li se taj protok nastaviti kada ključni ugovor o tranzitu plinovodom istekne krajem 2024. godine. Oduzmite taj plin i trenutne europske zalihe više neće izgledati dostatne. Otkako je plinska kriza započela 2021. godine, Europa je značajno smanjila potrošnju, i zato što su visoke cijene ograničile energetski intenzivnu industrijsku aktivnost i zato što su političke odluke potaknule proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali potrošnja je sada na najnižim razinama i malo je vjerojatno da će još više padati ako ne dođe do velikog skoka cijena. Ira Joseph iz Centra za globalnu energetsku politiku na Sveučilištu Columbia u New Yorku procjenjuje da bi europska potražnja ove godine mogla pasti na najnižu razinu od 1984. godine.
U oštrom podsjetniku da Europa još nije riješila svoju energetsku krizu, trenutne cijene su mnogo niže nego 2022. godine, ali još uvijek dvostruko više od prijeratnih razina. Bude li sve u redu, Europa ima dovoljno plina i prema tom scenariju cijene bi do Božića trebale biti niže, ali dovoljno neće biti dovoljno ako samo jedna stvar pođe po zlu.
Cijene europskog prirodnog plina porasle su tijekom ljeta jer se kontinent borio popuniti zalihe brzo koliko se očekivalo ranije ove godine
Čitaj više
Poslodavce brine Plenkovićeva najava ukidanja subvencija za plin
Santos: Potražnja za prirodnim plinom ostat će snažna i nakon 2050.
Europska skladišta plina već na 90 posto popunjenosti, rizici dobave ostaju
I cijene europskog plina pale su zbog kaosa na svjetskim tržištima
U usporedbi s posljednje dvije godine, Europa uvozi znatno manje LNG-a jer se suočava s većom konkurencijom iz azijskih zemalja, uključujući Kinu
