Sigurna luka sve manje zanima hrvatske poduzetnike, hoće li se nasukati?

Hrvatski porezni obveznici dugi su se niz godina gotovo isključivo oslanjali na pravilo takozvane sigurne luke (engl. safe harbour rule) kod ugovaranja kamatne stope za zajmove s povezanim društvima, premda propisi već dulje vrijeme dopuštaju i alternativne načine utvrđivanja tržišnih kamatnih stopa.

Kod pravila sigurne luke radi se o kamatnoj stopi koju propisuje ministar financija i koja se smatra maksimalnom stopom prihvatljivom za porezne potrebe kad je porezni obveznik primatelj zajma, odnosno minimalnom kamatnom stopom kad je porezni obveznika davatelj zajma. Razlike koje nastaju zbog odstupanja od tog pravila uvećavaju osnovicu poreza na dobit, a time i poreznu obvezu.

Na financijskom je tržištu u godinama koje su prethodile 2022. godini bio primjetan trend pada razina kamatnih stopa, što je vrijedilo i za stopu koju propisuje ministar financija. Zbog usklađenosti između kretanja tržišnih kamatnih stopa i one koje propisuje ministar, nije bilo potrebe za primjenom alternativnih načina dokazivanja tržišnih kamatnih stopa.

Međutim, 2022. godine došlo je do značajnog porasta kamatnih stopa na financijskim tržištima, ali i do značajnog nesrazmjera sa stopom koju propisuje ministar financija. Porezni obveznici koji se zadužuju sredstvima povezanih društava traže nova rješenja kako bi izbjegli dodatne porezne obveze. PwC stoga objašnjava kretanja kamatnih stopa i ukazuje na zakonske mogućnosti utvrđivanja tržišnih uvjeta.

Porezni propisi

Hrvatskim poreznim propisima (članak 14. Zakona o porezu na dobit) propisana je porezno dopustiva visina kamatne stope u transakcijama između povezanih osoba pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Drugim riječima, ako je zaračunata kamatna stopa na dane zajmove niža od propisane, razlika se smatra propuštenim prihodom i za nju se uvećava porezna osnovica.

Ministar financija Marko Primorac propisuje kamatnu stopu kod pravila sigurne luke |  Zvonimir KUHTIĆ/HINA

Također je propisana porezno dopustiva visina kamatne stope u transakcijama između povezanih osoba pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, kamate se priznaju najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Dakle, ako je kamatna stopa na primljene zajmove viša od propisane, kamata plaćena u iznosu većem od propisane kamatne stope smatra se porezno nepriznatim troškom, tj. porezna osnovica mora biti uvećana za prekomjerni iznos kamate.

Tržišnu kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa o tome da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.

Ako je zaračunata kamatna stopa na zajmove niža od propisane, razlika se smatra propuštenim prihodom | Depositphotos

Navedene odredbe primjenjuju se na zajmove između povezanih osoba rezidenata i nerezidenata. Primjenjuju se i na zajmove između povezanih rezidenata ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, tj. plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili u poreznom razdoblju ima pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.

Računanje kamatne stope

Do 2024. godine tržišna kamatna stopa utvrđivala se kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja zajmova odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini. Prilikom utvrđivanja tržišne kamatne stope za 2024. godinu u obzir je uzeta aritmetička sredina kamatne stope Europske središnje banke na glavne operacije refinanciranja, koju je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini. Ovom promjenom regulator je pokazao da je svjestan nepredvidivosti financijskih tržišta pa je uskladio metodu određivanja propisane stope kako bi ona što preciznije pratila tržišna kretanja. Metodološka promjena dovela je do značajnog rasta propisane kamatne stope za 2024. godinu u odnosu na prethodne godine, no i dalje su primjetna značajna odstupanja.

Kretanje referentnih kamatnih stopa na tržištu u posljednje je vrijeme vrlo nepredvidivo. Na primjer, Euribor, kao najčešće korištena referentna stopa, godinama konstantno pada, te je u razdoblju od 2015. do 2022. godine bilježio negativne vrijednosti. Međutim, od sredine 2022. godine došlo je do promjene trenda, pa Euribor u 2024. godini postiže vrijednost od gotovo četiri posto.

Kretanje Euribora | PwC Hrvatska

Istovremeno, kamatna stopa koju objavljuje ministar financija konstantno je opadala tijekom godina, pa je tako s 5,14 posto u 2016. godini pala za 2,74 postotna boda do razine od 2,4 posto u 2023. godini. U 2024. godini uslijedio je rast propisane stope (zbog prethodno navedene promjene načina utvrđivanja stope). Međutim, iako se u 2024. godini propisana stopa približila kamatnim stopama ostvarenim na tržištu, ona je i dalje znatno niža od tržišnih uvjeta.

Navedeno je vidljivo u prikazu u nastavku, u kojem se uspoređuju kamatne stope koje je propisao ministar financija i kamatne stope kreditnih institucija na zajmove nefinancijskim društvima koje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Kretanje kamatnih stopa | PwC Hrvatska

Zbog odstupanja između referentne kamatne stope (uz koju se često vežu uvjeti po kojima su zajmovi odobreni) i ugovorenih kamatnih stopa te propisane kamatne stope koja se koristi za porezne svrhe u Hrvatskoj, velik broj poreznih obveznika bio je izložen riziku značajnih usklađenja, tj. uvećanja porezne osnovice za porezno nepriznati dio kamate.

Naime, hrvatski porezni obveznici često primaju zajmove od povezanih društava, koja se u tu svrhu zadužuju kod (u pravilu inozemnih) financijskih institucija po tržišnim kamatnim stopama. Zbog raskoraka u tržišnim kretanjima financijskih uvjeta i tržišne stope propisane u Hrvatskoj, sve veći broj poreznih obveznika više ne primjenjuje pravilo sigurne luke.

Tržišno načelo

Hrvatskim Zakonom o porezu na dobit (članak 14., stavak 4.) propisano je da porezni obveznik kamatu na zajmove između povezanih društava može utvrditi i alternativnim metodama i analizama, pod uvjetom da taj način utvrđivanja kamatne stope primjenjuje na sve ugovore, odnosno zajmove iz odnosa s povezanim društvima.

Porezni obveznik kamatu na zajmove između povezanih društava može utvrditi i alternativnim metodama i analizama | Depositphotos

Pri tome se zapravo podrazumijeva primjena metode usporedivih nekontroliranih cijena, što znači primjena kamatne stope na zajmove između povezanih društava koja je unutar raspona kamatnih stopa koje su primjenjive na usporedive zajmove između nepovezanih društava.

Iako smo u praksi kod pojedinih poreznih obveznika svjedočili pojednostavljenom pristupu u vidu prikupljanja javno dostupnih kreditnih uvjeta banaka, predstavnici Porezne uprave su u više navrata isticali da se takvim pristupom ne osigurava primjena tržišnog načela.

Naime, takve ponude (čak i ako su obvezujuće, odnosno izdane na ime konkretnog društva), ako nisu realizirane, ne zadovoljavaju kriterije za primjenu spomenute metode. Za metodu usporedivih nekontroliranih cijena mogu se koristiti realizirani kreditni uvjeti koje je, primjerice, društvo ugovorilo s nepovezanim stranama (tj. bankom), no potrebno je pažljivo utvrditi jesu li ti kreditni uvjeti (ročnost, iznos transakcije i ostalo) usporedivi.

Za metodu usporedivih nekontroliranih cijena mogu se koristiti realizirani kreditni uvjeti koje je društvo ugovorilo s bankom | Depositphotos

Zbog ovakvih ograničavajućih uvjeta poduzetnici se sve češće odlučuju za utvrđivanje tržišne kamatne stope (odnosno tržišnog raspona kamatnih stopa) pomoću analize usporedivosti, tj. pretragom baza podataka u kojima su objavljene informacije o zajmovima i drugim oblicima financiranja između nepovezanih društava. Pri tome se u obzir uzimaju različiti kriteriji usporedivosti kao što su karakteristike zajma, zemljopisno područje, kreditni rejting zajmoprimca itd., kako bi se utvrdili oblici financiranja usporedivi s onima koji su ugovoreni između povezanih društava.

Ima li rizika?

Rezultat takve pretrage je raspon kamatnih stopa korištenih u usporedivim oblicima financiranja, pri čemu se može smatrati da je za potrebe transfernih cijena svaka kamatna stopa unutar tog raspona tržišna.

Zbog nepredvidivosti uvjeta financiranja na slobodnim tržištima, sve je važnija fleksibilnost u odabiru načina utvrđivanja tržišnih uvjeta i širok raspon mogućnosti koje su poreznim obveznicima dostupne pri dokazivanju primjene tržišnih uvjeta u financiranju povezanih osoba ili primitka zajmova od povezanih osoba.

Sve je važnija fleksibilnost u odabiru načina utvrđivanja tržišnih uvjeta | Depositphotos

Važna je i dosljedna primjena odabranog pristupa (kao što smo ranije spomenuli, porezni obveznici koji se odluče za primjenu metode usporedivosti moraju je primjenjivati na sve svoje zajmove). Osim pravila koja se odnose na transferne cijene, treba uzeti u obzir i opće načelo oporezivanja te pristup dobrog gospodarstvenika.

Primjerice, ako se domaće društvo zaduži kod banke po stopi višoj od propisane i proslijedi zajam povezanom društvu po stopi koju propisuje ministar financija, može se činiti da s aspekta transfernih cijena nema problema. Međutim, možemo li biti sigurni da nas ovakav pristup ne izlaže drugim rizicima? Za sve dodatne dvojbe u ovakvim ili sličnim situacijama najbolje se obratiti stručnjacima.

 

-- Autori teksta su stručnjaci za područje transfernih cijena iz Odjela za porezne usluge PwC-a Hrvatska: Lana Brlek, direktorica, Matija Vukušić, viši menadžer i Dario Golubić, viši konzultant.

 

-- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autorima i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar