Ova godina donijela je poreznim obveznicima niz poreznih promjena. Građani tek očekuju povrat poreza za prošlu godinu koji se obračunava po starim pravilima, ali već u ovoj godini porez se obračunava po novim. Slično je i s pravnim osobama koje uskoro očekuju kvartalni obračuni, pa je važno podsjetiti i razjasniti što sve donose porezne promjene. Ukinut je prirez porezu na dohodak na sve vrste dohotka, povećane su stope poreza na konačni dohodak, a donacije do dva posto prihoda prethodne ili tekuće godine smatraju se porezno priznatim troškom.
Promjene su zahvatile i porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, ali i Zakon o računovodstvu. U ovom tekstu ćemo se detaljnije pozabaviti njima kako bi olakšali snalaženje u novim poreznim propisima i pravilima.
Porez na dohodak
Bitna promjena iz područja poreza na dohodak je ta da je ukinut prirez porezu na dohodak na sve vrste dohotka. Kako se i najavljivalo, određivanje stopa poreza na dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka prešle su u nadležnost lokalnih samouprava.
Bitno je istaknuti kako su povećane stope poreza na konačne dohotke, pa se dohodak od imovine i imovinskih prava sada oporezuje stopama od 12 posto, odnosno 24 posto, a dohodak od kapitala stopama od 12, 24 ili 36 posto. Drugi dohodak, koji se smatra konačnim, oporezuje se stopama od 10, 20 ili 36 posto, ovisno o pojedinoj vrsti dohotka.
Ukinut je pojam osnovice osobnog odbitka pa sada osnovni osobni odbitak iznosi 560 eura mjesečno, a iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i djecu narasli su kao rezultat povećanja osobnog odbitka.
Prag godišnje porezne osnovice prema kojoj se godišnji porez na dohodak plaća po nižoj poreznoj stopi povećan je s iznosa od 47.780 eura na 50.400 eura, odnosno s 3.982 eura na 4.200 eura na mjesečnoj razini.
Ni napojnice nisu pošteđene poreznih škara, pa će tako one veće od 3.360 eura godišnje postati konačnim drugim dohotkom, naravno oporezivim po stopi od 20 posto.
Ima tu promjena i za kompanije, izjednačen je porezni tretman dodjele/opcijske kupnje poslovnih udjela (u društvima s ograničenom odgovornošću) s onim koji je i ranije vrijedio za dionice dioničkih društava, a kamate i kapitalni dobitak ostvaren od ulaganja u dužničke vrijednosne papire koje je izdala Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne samouprave su neoporezivi.
Porez na dobit
Ni on nije prošao bez izmjena, pa se iznosi zaokružuju na cijele brojeve u korist poreznih obveznika (primjerice, prag za utvrđivanje dugotrajne imovine iznosi 665 eura, a prag za primjenu snižene stope poreza na dobit od 10 posto iznosi milijun eura ostvarenih prihoda).
Dobre vijesti za socijalno osviještene kompanije, donacije do dva posto prihoda prethodne ili tekuće godine smatraju se porezno priznatim troškom.
Uvedene su izmjene i u okviru odredbi o porezu na dobit po odbitku, ukinut je porez po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja te na revizorske usluge. Povećana je stopa poreza po odbitku na dividende, kamate, autorske naknade, nastupe inozemnih izvođača te na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge s 20 na 25 posto ako je primatelj uplate subjekt iz zemlje koja je navedena na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.
Povećana je stopa poreza po odbitku na dividende | Depositphotos
Primjena izuzeća od plaćanja poreza po odbitku kod primjene EU-ove Direktive o oporezivanju isplata kamata i autorskih naknada između povezanih društava različitih država članica bit će moguća čak i ako u trenutku plaćanja nije ispunjen propisani uvjet minimalnog držanja dionica/udjela u neprekinutom razdoblju od 24 mjeseca, pod uvjetom da porezni obveznik dostavi odgovarajuće jamstvo Poreznoj upravi te je proširena mogućnost primjene odredbi u pogledu izuzeća od plaćanja poreza na dobit po odbitku na dividende/udjele u dobiti, kamate i autorske naknade na temelju EU-ovih direktiva na društva koja su porezni rezidenti Europskog gospodarskog prostora (Island, Norveška i Lihtenštajn), a prijedlogom izmjena Pravilnika i na Švicarsku.
Diralo se i u rokove, pa je sada rok za podmirenje porezne obveze zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave.
Porez na dodanu vrijednost
Ovdje su izmijenjene opće odredbe o ispravku porezne osnovice u slučaju opoziva isporuka, naknadnih popusta i nenaplativih potraživanja u odnosima između poreznih obveznika.
Ranije je bilo propisano da isporučitelj može ispraviti osnovicu PDV-a pod uvjetom da kupac ispravi pretporez i o tome isporučitelja obavijesti pisanim putem ili da kupac pisanim putem potvrdi da nema pravo na odbitak pretporeza. Sada je dovoljno da isporučitelj obavijesti kupca o ispravku svoje osnovice za obračun PDV-a i obveze plaćanja PDV-a, dok kupac istovremeno ima obvezu ispravka svog pretporeza. Time se isporučiteljima olakšava ispravak osnovice za obračun PDV-a i obveze plaćanja PDV-a jer ispravak više ne ovisi o volji druge strane da provede ispravak pretporeza i o tome pisanim putem obavijesti isporučitelja.
Isporučiteljima je olakšan ispravak osnovice za obračun PDV-a | Depositphotos
Ovo značajno pojednostavljenje vrijedi za sve navedene slučajeve zbog kojih je moguće naknadno smanjenje porezne osnovice. Međutim, u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja, osim obaveze isporučitelja da obavijesti kupca (dužnika) o tome da je ispravio poreznu osnovicu propisani su i drugi uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi isporučitelj u tom slučaju imao pravo na ispravak porezne osnovice. Tako je smanjenje porezne osnovice moguće samo u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine. Porezni obveznik u toj situaciji može provesti umanjenje porezne osnovice u roku od šest mjeseci od dana nastanka prava na umanjenje ako je obavio radnje u svrhu naplate dospjelog potraživanja i to može dokazati (pokrenut je ovršni postupak, dospjela potraživanja su utužena, itd.).
Ove odredbe su, nažalost, nedovoljno jasne u pogledu samog nastupanja prava na umanjenje s obzirom na to da postoje dva uvjeta, odnosno protek roka od godine dana i poduzimanje radnji u svrhu naplate.
Zadnja izmjena odnosi se na pružatelje platnih usluga na području EU-a kojima je uvedena obveza vođenja evidencije o primateljima plaćanja i plaćanjima u vezi s prekograničnim transakcijama s ciljem sprječavanja utaje PDV-a. Obveza vođenja evidencije odnosi se samo na platne usluge koje se obavljaju u vezi s prekograničnim plaćanjima.
Zakon o računovodstvu
Računovođe su već upoznate s novonastalom situacijom, no nije naodmet ponoviti što se sve promijenilo.
Uvedena je primjena Direktive 2013/34/EU o obvezi podnošenja izvješća o informacijama o porezu na dobit. Cilj je povećanje porezne transparentnosti društava i dostupnost informacija o porezu na dobit po pojedinim jurisdikcijama javnosti. Uvedena je obveza objavljivanja informacija o porezu na dobit za poslovnu godinu koja je počela 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma. Izvješće se podnosi u roku od 12 mjeseci od kraja godine.
Uvedena je obveza objavljivanja informacija o porezu na dobit | Depositphotos
Ta se obveza odnosi na samostalne poduzetnike i krajnja matična društva čiji prihod, odnosno konsolidirani prihod, za prethodna dva uzastopna razdoblja prelazi 750 milijuna eura, a da pritom, osim poslovanja u Hrvatskoj, imaju bilo kakav oblik poslovanja ili stalnu poslovnu jedinicu izvan Republike Hrvatske, zatim na srednje i velike poduzetnike koji su ujedno društva kćeri pod kontrolom krajnjeg matičnog društva izvan Europske unije (EU), ali i na podružnice čiji je neto prihod veći od osam milijuna eura (ako krajnje matično društvo nema srednje ili veliko društvo kćer) i čije je matično društvo izvan EU.
Međutim, obveza izvješćivanja za srednje i velike poduzetnike i njihove podružnice se ne primjenjuje ako je krajnje matično društvo ili samostalni poduzetnik sastavilo izvješće o informacijama o porezu na dobit te je ono objavljeno i besplatno dostupno u strojno čitljivom elektroničkom formatu na mrežnim stranicama krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika na najmanje jednom od službenih jezika EU, te ako su u izvješću navedeni naziv i sjedište društva kćeri ili naziv i adresa podružnice na koje se primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice. Obveza izvješćivanja se ne odnosi ni na kreditne institucije, s obzirom na to da su one podložne zasebnom izvješćivanju.
Za propuste u izvješćivanju propisane su novčane kazne do 13.270 eura za pravnu osobu i do 2.650 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Ako je društvo podložno reviziji, revizor je dužan u revizorskom izvješću navesti je li za poslovnu godinu koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet revizije objavljeno izvješće o informacijama o porezu na dobit.
-- Autori teksta su viši menadžeri iz Odjela za porezne usluge PwC-a Hrvatska Ivan Špišić, Sanja Jurković i Katarina Ivanković. Stipišić je stručnjak za porez na dobit, Jurković je stručnjakinja za porez na dohodak, a Ivanković je stručnjakinja za porez na dodanu vrijednost.
-- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autorima i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
"Drugi dohodak, koji se smatra konačnim, oporezuje se stopama od 10, 20 ili 36 posto, ovisno o pojedinoj vrsti dohotka." Nije li % poreza na drugi dohodak sukladna odluci visine propisane od JLS?