Usmjerenost na energetsku obnovu zgrada diljem EU-a prvo će potaknuti lokalno zapošljavanje, ali će također potaknuti potražnju za industriju uređenja domova (DIY engl. Do It Yourself) kao izvoru opskrbe bitnim materijalima za obnovu.
Na razini EU tijekom 2020. u prosjeku je na milijun eura namijenjenih energetskoj učinkovitosti otvoreno 18 lokalnih radnih mjesta dugoročnog karaktera. Sve europske zemlje nastoje postići optimalniju potrošnju energije i smanjiti emisiju CO2, što je dijelom izazvano i starosnom strukturom zgrada. S druge strane, vlasnici zgrada teže optimizaciji svoje osobne potrošnje, prije svega izdataka za troškove energije.
Time EU fondovi i država oblikuju različite vrste pomoći kroz bespovratna sredstva, subvencije ili zajmove uz povoljnije uvjete namijenjene određenim vrstama radova energetske učinkovitosti. Ovi radovi su okidač vlasnicima zgrada da vlastitim sredstvima dodatno renoviraju dom, što povećava potražnju za proizvodima kompanija koja se bave uređenjem doma.
Kuće dominiraju u Europi
U Hrvatskoj najzastupljeniji oblik stanovanja, prema broju objekata, su kuće, 77 posto, a 23 posto ukupne izgradnje čine stanovi. Srbija, prema posljednjem popisu stanovništva, prati sličan trend sa 65 posto kuća i 35 posto stanova. Za usporedbu, svaka četvrta zgrada u Češkoj i Njemačkoj je stambena zgrada, dok su pet od šest nekretnina u Rumunjskoj kuće. Taj je omjer u Francuskoj približan, ali Talijani preferiraju stambene blokove s oko 71 posto. Dakle, možemo reći da Europljani u pravilu više žive u kućama nego u stambenim zgradama.
No, dobar dio svih kuća je starije gradnje, a uz činjenicu da kuće zahtijevaju i omogućuju vlasnicima više ulaganja i renoviranja od stambenih zgrada, ne čudi nas činjenica da je sve veći broj državnih poticaja usmjeren na te tipove objekata. U Srbiji je najveći broj objekata izgrađen u razdoblju od 1961. do 1980. godine (1,217.457 objekata), pa očekujemo da će se vlasnici tih objekata orijentirati na restauraciju i renoviranje kupnjom proizvoda za uređenje doma.
Energetska učinkovitost kao pokretač potrošnje
Tijekom izgradnje prije 40 i više godina nije se toliko vodilo računa o zaštiti okoliša i racionalizaciji troškova kao danas, prije svega energenata. Sve više proizvoda za uređenje doma završava u radovima na već postojećim objektima. Tako se 2022. godine u Njemačkoj više od dvije trećine ukupnog volumena gradnje (procijenjena vrijednost 312 milijardi eura) odnosilo na radove na postojećim zgradama.
Poticaji koje provodi Hrvatska dijelom će se odnositi na sanaciju kuća oštećenih u potresu 2022. godine, ali i na poboljšanje energetske učinkovitosti ostalih stambenih objekata. Stanovnicima Hrvatske bit će na raspolaganju, među ostalim kategorijama, sredstva za toplinsku izolaciju u maksimalnom iznosu od 35.000 eura i zamjenu vanjske stolarije u maksimalnom iznosu od 15.000 eura. Za svaku od navedenih kategorija subvencije će se dodjeljivati do 60 posto ukupnog iznosa radova, odnosno 80 posto u slučaju kada se radi na kućama oštećenim u potresu, ali ne više od navedenih maksimalnih iznosa. Država je ograničila da se izvedeni radovi limitiraju prema kategoriji vrijednosti kvadrata, pa je, primjerice, maksimalan iznos za radove na zamjeni stolarije 450 eura/m2.
Stanovnicima Srbije osigurano je 1,79 milijardi dinara bespovratnih subvencija do 65 posto radova za poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih objekata. Subvencije koje su dostupne stanovnicima zemalja Adria regije praksa su koja se provodi i u europskim zemljama - Njemačka i Italija daju od 20 posto do 50 posto bespovratnih sredstava za zamjenu prozora, dok se donacije Njemačke razvojne banke ( KfW) od 50.000 eura mogu koristiti za renoviranje starijih stambenih jedinica.
Utjecaj na DIY industriju
Efekt subvencija država ili fondova tvrtke koje se bave robom za uređenje domova vide kao svojevrsni pokretač svoje prodaje. Stanovnici najčešće ne dovrše obnovu radovima za koje su prikupljene subvencije, već uključuju dodatne radove koje financiraju vlastitim prihodima. Na strani ponude u tom slučaju su proizvodi tih tvrtki, ali i Do It For Me usluge (radne usluge koje DIY tvrtke pružaju kupcima) kao dodatni generator njihovih prihoda. Rezultati su bili vidljivi kada su slični programi provedeni u Francuskoj, gdje je euro državne potpore privukao 12 eura potrošnje stanovništva. Slično tome, u Nizozemskoj je privatno ulaganje iznosilo 83 eura za svaki euro državne potpore, a na Malti 10 eura.
Prema istraživanju Europske komisije, opći je trend i u Europi i u Adria regiji da su u prosjeku ispitanici krajem 2022. i 2023. izjavili da nisu skloni trošiti novac na renoviranje objekata u idućih 12 mjeseci, prvenstveno zbog slabljenja kupovne moći. Sukladno tome, naša su očekivanja da će doći do pada potražnje u DIY industriji proizvoda, međutim, nepovoljno makroekonomsko okruženje bit će ublaženo upravo navedenim državnim subvencijama i omogućiti ovoj industriji da prevlada ove kratkoročne izazove relativno bezbolno.