Na sjednici ne očekujemo iznenađenja i izgledno je da će ECB kamatnu stope ostavi na trenutnim razinama. Inflacijska očekivanja su usidrena pa se ne očekuju veća iznenađenja u narednim mjesecima.
Unatoč više geopolitičkih razmirica poput onih u Crvenom moru koje mogu utjecati na povratak rasta inflacije, smatram da je utjecaj na inflaciju u eurozoni ograničen, obzirom da izuzev rasta cijena kontejnerskog prijevoza, nije došlo do rasta inflatornih očekivanja. U prilog tome ide i pad proizvođačkih cijena unatrag zadnjih 5 mjeseci čije niže cijene se prelijevaju na konačne cijene.
Što se tiče stanja gospodarstva eurozone, ono i dalje prema proizvođačkim i uslužnim indikatorima tavori, no uz jake indikatore s tržišta rada koje zasada odolijeva pritiscima. Pad potražnje za kreditima, pooštravanje kreditnih uvjeta i rast kamatnih stopa od početka 2022. godine usporio je gospodarstva, ali ih nije gurnuo u ozbiljniju recesiju.
Čitaj više
Potražnja za kreditima u eurozoni na dnu, očekuje se blagi oporavak
Banke nastavljaju pooštravati uvjete kreditiranja premda nešto umjerenijom dinamikom koja bi trebala dalje popustiti i u prvim mjesecima ove godine.
23.01.2024
Geopolitika utječe na prinose obveznica i više od fiskalne nediscipline
Poljska je 2022. zbog svoje geografske blizine s Rusijom i Ukrajinom "zaslužila" viši prinos zbog većeg rizika.
23.01.2024
U sindikalnoj anketi zaposlenici izrazili nezadovoljstvo čelnicom ECB-a
Glasnogovornik ECB-a kaže da anketa nije kvalitetno napravljena te da je moguće da jedna osoba odgovara više puta.
22.01.2024
Zagonetno tržište rada ECB-u otežava odluku o smanjenju kamatnih stopa
Tržište rada u eurozoni neobčno je snažno i ne ide u prilog očekivanjima o popuštanju središnje banke.
22.01.2024
Rast kamatnih stopa usporio je pa tako kamatne stope na nefinancijske kompanije nisu porasle u studenom 2023. (zadnji podaci) na mjesečnoj razini dok su u prosjeku za kredite kućanstvima porasle za samo 10 baznih bodova.
Što se tiče daljnjih očekivanja, prve rezove vidimo sredinom ove godine. Oprezno stajalište središnjih bankara kao i data driven odluke, dovesti će do postupnog silaznog trenda do kraja 2024. godine gdje očekujemo da stopa refinanciranja dođe na razinu od 3,75 posto, a depozitna na 3,25 posto, što je u oba slučaja 0,75 postotnih poena ispod trenutne razine. To bi značilo da se 6-mjesečni Euribor do kraja godine spušta prema 3,3 posto.
Tržišta kapitala su ambicioznija, pa kratkoročne eurske swap stope impliciraju da bi ECB depozitnu stopu mogao spustiti čak prema 2,5 posto do kraja godine. Isto impliciraju i dugoročni prinosi, primjerice prinos na njemačke 10-godišnje obveznice je blago iznad 2,3 posto, što je 0,6 postotnih bodova ispod prošlogodišnjeg vrhunca.