Kriza u Crvenom moru tek dolazi na naplatu, vraća li se inflacija?

Otprilike 12 posto svjetske trgovine prolazi kroz Sueski kanal, pa ne iznenađuje da pojačana nestabilnost u regiji Crvenog mora hrani zabrinutosti o ponovnom jačanju inflatornih pritisaka. Evidentan je utjecaj ovakvih događanja na cijene prijevoza brodskog kontejnera – Shanghai-Rotterdam benchmark rate je skočio preko 370 posto u zadnja dva mjeseca te je sada na najvišoj razini od zadnjeg kvartala 2022. godine, odnosno periodu kada su se dobavni lanci lagano oporavljali nakon pandemije. S druge strane, brodari koji redovno zaobilaze nestabilnu regiju Crvenog mora ne moraju dizati cijene prijevoza, odnosno cijene prijevoza prema lukama na američkoj istočnoj i zapadnoj obali su tek minimalno okrznute.

Unatoč nestabilnostima, narednih nekoliko mjeseci ne vidimo nekontrolirano bujanje inflacije, ali nakon toga raste vjerojatnost o sporadičnim inflatornim skokovima. Trenutni skokovi u cijenama brodarskog prijevoza govore da zbog duljih ruta brodari danas moraju više trošiti na gorivo i osiguranja, a prijevoznički kapacitet je smanjen.

Kao i obično, nije sve crno-bijelo – primjerice, cijena plina je na 28 eura/MWh i nije baš pod utjecajem novih geopolitičkih nestabilnosti i u putanji je uobičajenog sezonskog opadanja. Tome u prilog ide uspješna realokacija tog resursa u posljednjih godinu i pol, odnosno okretanju prema dobavnim izvorima iz Norveške i SAD-a.

Bloomberg

Kretanje cijena ovih dvaju prethodno navedenih resursa implicira da u kratkom roku ne očekujemo bitan utjecaj na poslovanje odnosno gospodarstva EU ili Adria regije, dok se osjetnija materijalizacija negativnih rizika može očekivati u srednjem odnosno dugom roku.

Kako god, spomenuti skokovi cijena u brodarskom prijevozu bi se ograničeno trebali preliti na potrošačke cijene, ali taj bi trošak prvenstveno platili građani europskog kontinenta. Naravno, brzo rješavanje situacije bi anuliralo takav trošak, ali to nažalost ne vidimo kao osnovni scenarij u narednim mjesecima. Upravo suprotno, izgleda da je previše uključenih aktera s pobunjeničke snage izrazito motivirano nastaviti ovakvu vrstu pritiska, tobože navodeći razlog Izraelsku intervenciju protiv terorističke skupine Hamas diljem Svete zemlje.

S obzirom da izraelsko vojno i političko vodstvo ne razmatra trenutno smirivanje pritiska na pojas Gaze, najizglednije je zadržavanje geopolitičke nestabilnosti. Pretočeno u inflatorna očekivanja, inflacija bi u takvom scenariju ove godine za većinu Europe trebala u prosjeku biti nešto viša, a pad prema priželjkivanih dva posto inflacije u 2025. godini bi bio usporen. Ali, eksplozija inflacije prema dvoznamenkastim razinama otprije godinu, dvije zasada nije naš osnovni scenarij. Kako god, svi ovi ishodi kompliciraju posao europskim centralnim bankarima, koji bi ove godine rado rezali kamatne stope uz povlačenje viška likvidnosti iz sustava, pa bi takva aktivnost bila sporija nego što su dosada mislili. A ne treba zaboraviti ni snažan nominalni rast plaća, koji hrani potražnju i time inflaciju.

Dodatno, uz izrazitu antiimigrantsku retoriku pred lipanjske EU izbore, povratak inflacijskih pritisaka i potencijalna nemogućnost smirivanja istih, dodat će dodatno ulje na vatru u europskoj političkoj areni, što bi mogao biti uvod u bitno lošije geopolitičko stanje u kojemu se kontinent, ali i svijet trenutno nalaze.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar