Reklama Willa Ferrella za General Motors u okviru Super Bowla 2021. danas djeluje sumorno. Glumčev komični bijes zbog toga što ga je Norveška "nadelektromobilizirala" dovela je do istine koja je bila izvor europskog ponosa: kada je u pitanju prodaja električnih vozila, Sjedinjene Američke Države (SAD) zaostaju, nedostaju im regulatorni i investicijski poticaj poput onih u Kini i Europi. "Ne mrzite, oponašajte", odgovorio je rival, Volkswagenov Audi.
I Amerikanci jesu oponašali – a sada su europski političari sve skloniji brbljanju u Ferrellovu stilu. Porezne olakšice Bidenove administracije u iznosu do 7.500 dolara za električna vozila sastavljena u Sjevernoj Americi EU i zemlje poput Južne Koreje smatraju "agresivnom" konkurentskom prijetnjom, kao i druge pogodnosti koje promoviraju zelena ulaganja u okviru programa Zakona o smanjenju inflacije vrijednog 369 milijardi dolara. Proizvođači baterija poput švedskog NorthVolta okreću se SAD-u, imajući na umu troškove energije poslije godine u kojoj su se cijene prirodnog plina u Europi trgovale na osam puta višoj razini nego u SAD-u.
Vladina podrška za električne automobile je povijesno bila niža u SAD-u
Ovo nije školski primjer trgovinskog rata: daleko smo od prijetnje carinama na europske automobile iz Trumpove ere, a požar u Ukrajini zbližio je saveznike u NATO-u. No daleko smo i od nove ere multilateralizma pod Bidenom. Čak i ako je dobra za klimu, salva subvencija osmišljena da Kinu drži pod kontrolom i potakne nove tvornice u SAD-u loša je za američke trgovinske partnere. Protekcionizam koji povezuje slogane poput "Kupuj američko" sa subvencijama za koje proizvođači kažu kako su jednake smanjenju troškova od oko 30 posto djeluje kao mračno novo doba.
"Rizik za Europu je deindustrijalizacije kakvu nismo vidjeli godinama", kaže Antoine Huard, suosnivač francuskog energetskog developera Verso Energyja.
Dosad je odgovor Europe bio suzdržan. Apel na Bidenovu blagu narav doveo je do obećanja o izmjenama, ali ne mnogo više od toga. Žalba Svjetskoj trgovinskoj organizaciji čini se kao glupost: mehanizme za rješavanje sporova prožvakao je i potkopao upravo SAD. Manjak strasti za prijetnju odmazdom iskoristila je Kanada.
Svjetske investicije u tvornice baterija za električne automobile cvjetaju, predvođene Kinom
Zato se kao idući korak nameće savjet Audija – imitacija, a ne mržnja. EU je pokrenuo fond od 750 milijardi eura za liječenje svojega gospodarstva pogođenog pandemijom, a koji se još nije ispraznio. Očekuje se 43 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja u poluvodiče. Bi li još jedan industrijski pothvat troškarenja novca bio tako loš? Zakon o čistoj tehnologiji za pomoć industriji podržava i povjerenik za industriju Europske komisije Thierry Breton, lice francuskog dirižizma u Bruxellesu.
Postoje dobri razlozi za pridruživanje kompanija lovu na subvencije, čak i ako malo njih očekuje konačnu pobjedu. Potražnja se neće stvoriti od nule. Već postoji apetit investitora i korporativna potražnja za zelenim investicijama poput baterija ili obnovljivih izvora energije, posebno s obzirom na pritisak za smanjenjem ovisnosti opskrbnih lanaca o Kini i povratak kući proizvodnje kritičnih komponenti. Proizvođač automobila Stellantis primjerice sam želi proizvoditi polovinu zaliha energije za svoje europske tvornice. Javna podrška bi EU-u pomogla postati konkurentnija subvencioniranjem energije ili relevantnih tehnologija.
No postoje i rizici. Jedan je dodatno raspirivanje trgovinskih tenzija. Najnoviji plan EU-a za daljnje ublažavanje ograničenja državne pomoći kao odgovor na poteze SAD-a, kako je izvijestio Bloomberg News, dovest će do brojnih unutrašnjih borbi u vezi s nelojalnom konkurencijom između velikih zemalja poput Njemačke i onih s manjom financijskom moći. I što više izdvajanja EU pokušava napraviti za određene proizvode ili industrije, veća je vjerojatnost narušavanja vlastitog kredibiliteta kod drugih trgovinskih partnera, smatra Bruegelov stručni suradnik Niclas Poitiers.
Odobrena hitna državna pomoć nije jednaka za sve
Drugi je rasipanje novca. U trenutnom okruženju vlada velika potražnja za lokalno proizvedenim sirovinama ili komponentama jer ih je lakše transportirati i nemaju geopolitički rizik. Međutim, postoji točka u kojoj se nestašice mogu pretvoriti u prezasićenost, kako se u prošlosti pokazalo u industriji čipova. Čak i u blistavom svijetu gigatvornica u Teslinu stilu koje su širom svijeta od 2019. privukle 300 milijardi dolara investicija s Kinom na čelu, vjerojatno je da će doći i do promašaja, kao što je primjer tvornice baterija Britishvolt koja je prošle godine bila nadomak propasti.
Dakle, treba biti na oprezu i dok se EU utrkuje kako bi potaknuo svoje snove o industrijskim prvacima. Ako se previše prilagođavaju pravila o državnoj pomoći ili ona o zaštiti od monopola, mogla bi se potpuno raspasti. Raniji napori za nove pothvate u Airbusovu stilu nisu uvijek uspijevali. A učinkovita potrošnja – dakle, ne samo veća potrošnja – trebala bi biti prioritet, smatra ekonomist Xavier Jaravel koji ističe kako Francuska ima još 40 milijardi eura fonda za oporavak. Ulozi su veliki, kao i rizici. Iskre će prštati.
Kako biste kontaktirali s autorom ove priče:
Lionel Laurent na llaurent2@bloomberg.net
.webp){kind=icon}
