Ciklički vremenski fenomen koji na jednom kontinentu može izazvati poplave, a na drugom sušu ponovno se pojavio.
El Niño nastaje kada atmosfera reagira na dugotrajno zagrijavanje površine Tihog oceana iznad uobičajenih vrijednosti. Američki Centar za klimatska predviđanja (CPC) objavio je 11. lipnja da su se takvi uvjeti ostvarili.
U CPC-u također očekuju da će El Niño jačati tijekom godine. Postoji 63-postotna vjerojatnost da preraste u vrlo snažan događaj, neformalno poznat kao "Super El Niño", tijekom 2027. godine. Ako se to dogodi, mogao bi postati jedan od najjačih El Niña otkako se vode mjerenja, odnosno od 1950. godine.
Čitaj više
Ovo je jedan od najtraženijih poslova u financijama, a plaće dosežu i do milijun dolara
Banke i hedge fondovi natječu se za svega oko 2000 stručnjaka u svijetu.
prije 20 sati
Spor koji je podijelio internet: Zašto Patagonia tuži 'drag' kraljicu i klimatsku aktivisticu?
Spor se vodi zbog imena, zaštitnog znaka i prodaje proizvoda pod nazivom Pattie Gonia.
29.05.2026
Veliki problem prijeti Svjetskom prvenstvu, mogući su prekidi utakmica i zdravstveni rizici
Navijači bi mogli biti izloženiji riziku od samih igrača, upozoravaju stručnjaci.
31.05.2026
Europu čeka prvi veliki toplinski val, temperature idu i do 38 stupnjeva
Meteorolozi upozoravaju da bi ovo mogao biti jedan od značajnijih toplinskih valova posljednjih godina.
23.05.2026
Iako El Niño nastaje u Tihom oceanu, njegovi učinci osjećaju se diljem svijeta te utječu na poljoprivredu i energetska tržišta. Njegov povratak dolazi u osjetljivom trenutku za globalno gospodarstvo, koje se već suočava s energetskom krizom, manjkom gnojiva i inflacijskim pritiscima povezanima s ratom na Bliskom istoku.
Što je El Niño?
Peruanski ribari prvi su put primijetili El Niño još u 17. stoljeću, kada su u pojedinim godinama oko Božića zabilježili neuobičajeno tople vode u Tihom oceanu. Taj prirodni fenomen nazvali su "El Niño de Navidad", odnosno "Božićni Dječak", prema Isusu Kristu.
Tijekom El Niña pasati, vjetrovi koji inače pušu od istoka prema zapadu i guraju toplu vodu Tihog oceana prema Aziji, slabe ili čak mijenjaju smjer. Znanstvenici još uvijek ne znaju što točno pokreće takvu promjenu, no ona uzrokuje pomicanje tople vode prema američkom kontinentu te zagrijavanje velikih dijelova središnjeg i istočnog Pacifika.
Dodatna toplina mijenja atmosferu iznad oceana. Zbog toga se pomiču putanje oluja i mijenjaju obrasci oborina u različitim dijelovima svijeta.
Bloomberg
Koliko se često pojavljuje El Niño?
El Niño nema unaprijed određen ciklus pojavljivanja. Najčešće se javlja svakih dvije do sedam godina, a njegova snaga i trajanje razlikuju se od jednog događaja do drugog. Posljednji El Niño zabilježen je tijekom 2023. i 2024. godine.
El Niño dio je šireg klimatskog ciklusa u Tihom oceanu poznatog kao južna oscilacija El Niño (ENSO). Taj se ciklus izmjenjuje između El Niña, njegove hladnije faze La Niñe te neutralnog razdoblja između njih.
Tijekom La Niñe pasati koji pušu od istoka prema zapadu jačaju, gurajući toplu vodu još dalje prema zapadnom Pacifiku. Zbog toga se istočni dio Tihog oceana hladi i bilježi temperature niže od uobičajenih.
Golema veličina Tihog oceana, koji prekriva oko trećine Zemljine površine, daje ENSO-u iznimno snažan utjecaj na vremenske prilike diljem svijeta. Slični klimatski obrasci postoje i u Atlantskom te Indijskom oceanu, no njihov utjecaj ne doseže iste razmjere.
El Niño i La Niña obično dosežu vrhunac između prosinca i siječnja, iako njihove posljedice mogu trajati mjesecima nakon toga.
El Niño i La Niña povremeno se javljaju u Tihom oceanu | Bloomberg
Što je 'Super El Niño'?
Znanstvenici El Niño prate mjerenjem temperature površine mora u Tihom oceanu, najčešće u području poznatom kao Niño 3.4.
Prema kriterijima američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), El Niño nastupa kada temperatura površine mora u tom području najmanje pet uzastopnih preklapajućih tromjesečnih razdoblja bude za najmanje 0,5 Celzijevih stupnjeva viša od dugoročnog prosjeka.
O snažnom El Niñu govori se kada odstupanje dosegne najmanje 1,5 stupnjeva Celzija, dok se vrlo snažan El Niño, koji se često neformalno naziva "Super El Niño", bilježi kada temperatura bude najmanje dva stupnja Celzija iznad prosjeka.
Naziv "Super El Niño" nije službeni meteorološki termin koji koriste organizacije poput američke NOAA-e ili World Meteorological Organization. Taj se izraz posljednjih godina udomaćio u medijima i javnosti kako bi opisao vrlo snažan El Niño.
Raste vjerojatnost snažnog ili vrlo snažnog El Niña | Bloomberg
Vrlo snažni El Niño događaji rijetko se javljaju. Od 1950. godine zabilježeno ih je tek nekoliko, a posljednji se dogodio tijekom 2015. i 2016. godine.
Što je El Niño snažniji, veća je vjerojatnost pojave ekstremnih vremenskih prilika poput poplava, suša i toplinskih valova. Ipak, čak ni vrlo snažan El Niño ne jamči da će se takvi događaji doista dogoditi.
Kako El Niño utječe na vrijeme?
Toplina koju El Niño postupno oslobađa iz Tihog oceana u atmosferu često podiže globalne temperature na nove rekordne razine. Znanstvenici očekuju da bi 2027. mogla biti jedna od najtoplijih godina otkako postoje mjerenja, a mogla bi nadmašiti i 2024., koja je prema podacima NOAA-e bila za 1,5 Celzijevih stupnjeva toplija od predindustrijskog prosjeka.
El Niño ne utječe jednako na sve dijelove svijeta. Njegovi se učinci najprije osjećaju u tropskim područjima, a zatim se šire prema Australiji, Aziji, Amerikama i Africi.
Australija, jugoistočna Azija, sjeverni dijelovi SAD-a i Kanada tijekom El Niña najčešće bilježe više temperature i manje oborina, što povećava rizik od suša i šumskih požara. U Indiji može poremetiti monsunske kiše.
S druge strane, jug SAD-a, Chile, Argentina i dijelovi istočne Afrike često dobivaju više oborina nego inače, zbog čega raste opasnost od poplava.
Tijekom godina obilježenih El Niñom sezona uragana u Atlantskom oceanu često je mirnija nego inače. Razlog je pojačano smicanje vjetra, odnosno nagla promjena brzine ili smjera vjetra, koja otežava razvoj tropskih oluja i uragana te ih može oslabiti prije nego što dosegnu punu snagu.
Kako cikličko zagrijavanje Tihog oceana utječe na vremenske prilike diljem svijeta | Bloomberg
To, međutim, ne znači da uragani koji se ipak formiraju ne mogu izazvati veliku štetu. I dalje mogu biti vrlo razorni, no njihov manji broj obično smanjuje ukupne posljedice za stanovništvo, infrastrukturu te naftna i plinska postrojenja u Meksičkom zaljevu.
Od lipnja do studenoga u Atlantskom oceanu prosječno se formira oko 14 imenovanih oluja. Meteorolozi olujama dodjeljuju ime kada brzina vjetra dosegne najmanje 63 kilometra na sat. NOAA ove godine očekuje između osam i 14 takvih oluja, djelomično i zbog utjecaja El Niña.
S druge strane, tijekom godina obilježenih El Niñom aktivnost tajfuna u Tihom oceanu obično raste. Toplije more pruža više energije tim tropskim olujama, zbog čega se u Aziji povećava rizik od šteta koje uzrokuju tajfuni.
Zašto su promjene povezane s El Niñom važne?
El Niño je jedan od najpomnije praćenih klimatskih signala na svijetu jer mjesecima unaprijed može dati naznake o olujama, riziku od suše, poljoprivrednim prinosima i potražnji za energijom.
Energetske kompanije koriste ENSO prognoze kako bi procijenile buduću potrošnju energije za grijanje i hlađenje. Više temperature povećavaju potrošnju električne energije zbog intenzivnijeg korištenja klimatizacijskih uređaja, što može opteretiti elektroenergetske mreže i povećati rizik od nestanka struje. Istodobno, manjak oborina smanjuje proizvodnju električne energije iz hidroelektrana.
Promjene povezane s El Niñom pomno prate i trgovci sirovinama jer mogu utjecati na poljoprivredne usjeve, rudarsku proizvodnju, naftnu i plinsku industriju te pomorski promet. Primjerice, suša može sniziti vodostaj Panamskog kanala, koji povezuje Atlantski i Tihi ocean, što usporava prolazak tereta kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora.
El Niño može imati i pozitivne i negativne posljedice, no povijesno gledano globalni gospodarski gubici nadmašivali su koristi koje su pojedine regije ostvarivale zahvaljujući tom klimatskom fenomenu.
Znanstvenici s Dartmouth College analizirali su gospodarske posljedice koje su se osjećale još pet godina nakon završetka El Niña te procijenili da je događaj iz 1997. i 1998. godine uzrokovao gubitak od čak 5,7 bilijuna dolara globalnog bruto domaćeg proizvoda.
Kako El Niño utječe na proizvodnju hrane?
Neki poljoprivredni usjevi mogu imati koristi od El Niña. Primjerice, veća količina oborina u američkoj saveznoj državi California pogoduje uzgoju avokada i badema.
No mnoge ključne poljoprivredne kulture, uključujući rižu, pšenicu, palmino ulje, kavu i šećer, uzgajaju se u područjima koja tijekom El Niña često bilježe više temperature i manje oborina. Zbog toga raste rizik od slabijih prinosa i poremećaja u opskrbi hranom.
Osim na kopnu, El Niño može poremetiti i ribarstvo. Topla voda koja se tijekom El Niña širi prema istočnom Pacifiku sprječava podizanje hladnije vode bogate hranjivim tvarima iz dubina prema površini mora. Zbog toga se smanjuje količina fitoplanktona, koji predstavlja važan izvor hrane za mnoge vrste riba.
Neke vrste, poput inćuna uz obalu Peru, tada se povlače u hladnije i dublje dijelove mora, što ih čini težima za ulov. Istodobno, tropske vrste mogu se pojaviti u područjima koja su im inače prehladna za život.
Slabiji poljoprivredni prinosi, manji ulovi ribe i uginuća stoke uzrokovana ekstremnim vremenskim prilikama mogu ugroziti globalnu sigurnost opskrbe hranom i potaknuti rast cijena hrane na svjetskom tržištu.
Osušeni kukuruz na poljoprivrednom gospodarstvu pogođenom sušom u mjestu Pasaquina, u pokrajini La Unión u Salvadoru, 2023. godine | Bloomberg
Utječu li klimatske promjene na El Niño?
Znanstvenici još uvijek raspravljaju o tome kako klimatske promjene utječu na učestalost i snagu El Niña. Raniji klimatski modeli upućivali su na mogućnost da bi se taj prirodni fenomen mogao javljati češće kako se planet zagrijava.
No veći dio 21. stoljeća obilježili su uvjeti povezani s La Niñom, što pokazuje koliko toga o ENSO ciklusu znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti.
Dio stručnjaka također upozorava da bi sve topliji oceani mogli otežati precizno određivanje snage El Niña i La Niñe. Budući da se ti fenomeni procjenjuju na temelju odstupanja temperature mora od dugoročnog prosjeka, postoji mogućnost da se El Niño precijeni, a La Niña podcijeni ako se ne uzme u obzir opće zagrijavanje oceana posljednjih desetljeća.
Sve veći broj znanstvenika slaže se da topliji planet može pojačati mnoge posljedice El Niña. Više temperature mogu dodatno produbiti sušu u područjima koja su već suha, dok topliji zrak može zadržati više vlage.
Zbog toga oluje i obilne kiše tijekom El Niña mogu donijeti još intenzivnije pljuskove i veći rizik od poplava nego što je to bio slučaj u prošlosti.
.webp){kind=icon}
