Vlade diljem svijeta nalaze se pod golemim pritiskom da ublaže udarac skoka cijena hrane i goriva. Ali inflacija u Latinskoj Americi mogla bi pokrenuti pravu društvenu lavinu.
Od Meksika do Brazila, stalna visoka inflacija produbljuje jaz između bogatih i siromašnih u regiji koja je ionako najnejednakija na svijetu. To je snažan politički preokret koji bi mogao biti naznaka onoga što je pred nama dok se političari diljem svijeta bore da udovolje zahtjevima za povećanjem socijalne potrošnje.
Diljem Latinske Amerike, rastuća srednja klasa svjedoči tome kako polako ostaje bez perspektive. Procjene Ekonomske komisije za Latinsku Ameriku i Karibe pokazuju kako će posljednji val povećanja potrošačkih cijena biti će za cijeli postotni bod viši za siromašne nego za najbogatije. Jedna trećina cijele regije time će živjeti s 1,90 dolara ili manje dnevno, čime će ispuniti neslavne kriterije za ulazak u siromaštvo.
Situacija je već eskalirala i izazvala socijalne nemire.
Tako su u Panami prosvjednici u srpnju blokirali autoceste i luke što je potaknulo i zamrzavanje cijena 72 osnovnih potrepština. Štrajkovi u Peruu istog su mjeseca prisilili državu da obeća veće državne pomoći za siromašne. Ekvadorska vlada pregovara s domorodačkim organizacijama nakon što su izbili nemiri zbog skoka troškova života. Svi oni smatraju da si sada samo bogati mogu priuštiti čak i osnovne namirnice.
Kamatne stope su porasle za 250 baznih bodova ili više u ovoj godini, a najmanje sedam država u regiji tek treba napraviti značajne promjene, a vlade tek moraju uvesti porezne rezove i predstaviti socijalne programe koji idu nauštrb ionako krhkih javnih financija.
Ipak, bacanje novca na rješavanja ovog problema moglo im se vratiti poput bumeranga, opteretiti valute i dodatno povisiti cijene hrane, smatra Adriana Dupita, latinoamerička ekonomistica iz Bloomberg Economicsa.
"Lideri Latinske Amerike bore se da umire tjeskobu stanovništva oko cijena alatima koji su im pri ruci", rekla je.
Glasači u Peruu, Čileu i Kolumbiji odlučili su se za radikalne promjene u proteklih 18 mjeseci, jer je pandemija ionako izazvala bijes zbog dugotrajnih nejednakosti. Podivljala inflacija, dok se poremećaji u opskrbnom lancu nastavljaju s ruskom invazijom na Ukrajinu, to stanje samo pogoršava.
"Ovaj krug inflacije još je štetniji za razine siromaštva i raspodjelu prihoda", rekao je Ernesto Revilla, glavni ekonomist za regiju u Citigroupu. "Jasno je kako sada postoji veća vjerojatnost nemira."
Rastuće cijene dominiraju izborima u Brazilu, gdje Luiz Inácio Lula da Silva, ljevičarski bivši predsjednik, pokušava svrgnuti sadašnjeg predsjednika, Jaira Bolsonara.
Bolsonaro, čiji je prvi mandat bio zasjenjen njegovim postupanjem s pandemijom koja je ostavila više od 650.000 mrtvih Brazilaca, kasno je shvatio stvarnost patnje svojih ljudi, a s time i su se stanjile i njegove šanse za reizbor. U kolovozu je progurao paket od osam milijardi dolara proširenih gotovinskih isplata siromašnima i smanjenja poreza na robe, uključujući benzin.
No, to je prekasno da bi dobio glas Jessice Couto, 32.
Nezaposlena, oslanja se na poslove čišćenja s kojima u dobrom mjesecu može zaraditi 500 reala (97 dolara). To joj omogućuje da plati plin za kuhanje, rižu, grah i ulje. Povremeno kupi jaja i kobasice. U toj potrošačkoj košarici jedino su grah i riža jeftiniji nego lani, i to jedva da nadoknade 18-postotno poskupljenje plina za kuhanje.
Učinci takvih povećanja nerazmjerno se osjećaju među siromašnima, koji gotovo trećinu svog mjesečnog budžeta troše na hranu i piće. Za najbogatije je 13 posto. Glad sada pogađa 33 milijuna ljudi u Brazilu, najviše od barem 2004. godine.
To je politički dinamit u izbornoj godini, a Lula vodi u svim anketama.
Inflacija je možda dosegnula vrhunac. Sredinom kolovoza je, prvi put u godinu dana, usporila na jednoznamenkastu brojku. Bolsonaro se kladi kako će, kada njegove mjere stupe na snagu, smanjiti razliku u odnosu na Lulu, koji je pozvao Brazilce da "uzmu dodatni novac, kupe hranu i glasaju za njega". Ipak, žene, prije svega crne žene, među najteže su pogođene nejednakošću, a Bolsonaro se bori da privuče tu populaciju.
Couto kaže kako se nada da će se stvari popraviti kada dobije mjesečnu plaću od Auxilio Brasil, programa pomoći za najsiromašnijim građanima stvorenog pod Lulom i dopunjenog s 200 reala pod Bolsonarom u nastojanju da poboljša svoje šanse za ponovni izbor. Ček će pomoći, kaže, ali ne dovoljno da osigura njen glas. U svakom slučaju, još uvijek čeka da vidi ispunjava li uvjete za njega.
Jefferson Nascimento, ekonomski koordinator Oxfama u Brazilu, koristi nogometnu analogiju kako bi opisao dinamiku kampanje. "Vlada pokušava dokazati da ispunjava te zahtjeve nakon što je prošlo 45 minuta drugog poluvremena", rekao je. Nemaju dovoljno vremena.
U kolovozu je prisegnuo kao prvi ljevičarski čelnik svoje zemlje, Petro ima mnogo problema na svom pladnju, ali malo je njih rješivih zbog inflacije potaknute benzinskom krizom.
Desetljećima je krijumčarenje omogućilo Kolumbijcima u sjeveroistočnom pograničnom području da uživaju u jeftinom gorivu iz Venezuele, gdje se prodavalo za djelić jednog američkog centa po galonu, što je najniža cijena na svijetu. Kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump 2019. godine pooštrio sankcije Venezueli, rafinerije su stale zbog nedostatka rezervnih dijelova, a krijumčareni benzin počeo je teći u suprotnom smjeru.
Danas se kanistar benzina od 23 litre može kupiti za oko 14 dolara na kolumbijskoj strani i preprodati za 37 dolara u Venezueli, tvrdi jedan trgovac goriva koji se nalazio blizu ulaza u krijumčarsku stazu u pustinji Guajira nekoliko stotina metara od granice. Ondje mladići na motociklima dižu oblake prašine dok jure rutama kako bi zaradili na razlikama u cijenama, od Coca Cole do ledenica napunjenih svježom ribom.
"La Guajira je oduvijek živio od šverca", rekao je čovjek koji je želio ostati anoniman zbog prirode svojih aktivnosti. "Nitko te nikad ne pokušava zaustaviti, samo traže nešto novca."
Godišnja inflacija ubrzala se na 10,8 posto u mjesecu kada je Petro preuzeo dužnost, najbrže u više od dva desetljeća. Za najsiromašnije još je i veća i iznosi 12,7 posto, a možda će se pogoršati jer vlada želi ukinuti subvencije za benzin za koje Ministarstvo financija kaže da koštaju ekvivalent od oko tri postotna boda bruto domaćeg proizvoda godišnje.
Visoki dužnosnici ministarstva kažu da subvencije koje je uvela prošla vlada idu u prilog gerilcima i obiteljskim klanovima koji kontroliraju krijumčarenje i da će se od njih morati odustati ako Petro želi ispuniti obećanja u kampanji oko povećanja socijalnih davanja. Ali on zna da je to ogroman rizik samo nekoliko tjedana nakon što su Ekvador, Panama i Peru, dakle svi susjedi, suočeni s nemirima koji su usmjereni protiv vlade. To je isti bijes prema nošenju s inflacijom koji je pomogao Petru da osvoji mjesto predsjednika, a sada bi se mogao lako okrenuti protiv njega.
U Riohachi, gradu na karipskoj obali Kolumbije blizu granice s Venezuelom, rast troškova života već snažno pogađa građane. Na staroj tržnici, gdje svježe zaklane koze vise s kuka, kupci se žale na visoke cijene osnovnih namirnica poput jestivog ulja, rajčica i riže. Kava se prodaje u vrećicama od 50 grama, a ulje u bocama od 220 mililitara, za kupce koji si ne mogu priuštiti više.
"Moraš biti milijunaš da jedeš jaja ovih dana", rekla je Angie Mozo, 23, kada je došla kupiti namirnice na tržnicu.
Cijene goriva uključene su u cijenu skoro svakog drugog fizičkog dobra, dok su skupine koje su najviše pogođene - taksisti i vozači kamiona - upravo ljudi s najvećom moći da paraliziraju autoceste i gradove. Očekivanja od Petra su velika.
"Nadamo se promjeni na bolje, da će sve biti bolje", rekao je Daniel Lorgia, 21, Petroaov glasač koji prodaje voće na štandu uz obalu. Kutija banana koja je početkom godine u veleprodaji koštala oko 25.000 pezosa (šest dolara) sada košta 40.000, a cijena lubenica se udvostručila, rekao je.
"Većina ljudi ovdje glasala je za Petroa kako bi vidjeli hoće li cijene pasti", rekao je Nelson Delgado, vlasnik štanda koji prodaje voće i povrće na tržnici. Nije rekao što će se dogoditi ako se to ne desi.
Inflacija ne pogađa samo Latinsku Ameriku. U Europi, koja nije doživjela ovakva poskupljenja od 1970-ih, prosvjedi koji su zahtijevali vladinu intervenciju održani su od Londona do Praga. Globalna anketa provedena za Open Society Foundations u srpnju i kolovozu otkrila je da 80 posto ispitanika u Brazilu, Kolumbiji i Meksiku smatra da se "često brine" da će njihova obitelj biti gladna, a slijedi ih 77 posto u podsaharskoj Africi i 56 posto u Indiji . Čak i u SAD-u, 39 posto je reklo da se u određenoj mjeri brine zbog gladi.
U Meksiku je taj udio bio 83 posto. Ipak, vlada je uspjela uvjeriti birače da su oni najbolja opcija koju imaju.
Predsjednik Andrés Manuel López Obrador stekao je reputaciju štediše od svoje uvjerljive pobjede 2018., potrošivši tek djelić proračuna tijekom pandemije. Ali se zato bacio u borbu protiv eksplozije troškova kućanstava, planirajući blizu 22 milijarde dolara za subvencije za benzin ove godine i preusmjeravajući socijalnu potrošnju.
Njegov rejting je ostao iznad 50 posto, a njegova stranka Morena natječe se za osvajanje jednog od posljednjih područja koje je držala oporba - države Meksiko koje je uporište Institucionalne revolucionarne stranke. Ako Morena pobijedi na izborima za guvernera sljedeće godine, to bi mnogima bio signal da je oporba mrtva.
Još 2017. su meksički građani blokirali autoceste kao odgovor na skok cijena benzina. Danas nema takvog bijesa, ali to ne znači da se ljudi ne bore.
Maria Ofelia Cobos García, 63, uzdiše gledajući slane plodove mora na tržnici u Toluci, glavnom gradu države. Cijena škampa uvezenih sa sjevera porasla je na 19 dolara po kilogramu, a srebrne ribe veličine prsta poskupjele su čak 75 posto. Nakon mjeseci u minusu, šef joj je smanjio plaću.
"Ništa ne uspijevamo prodati, ovo su sve ostatci”, rekla je. "Ali ne mislim da cijene rastu zbog toga."
López Obrador svakodnevno je uvjeravao birače da bi njegov prethodnik prošao puno gore u sadašnjoj gospodarskoj klimi. Máximo Jaramillo-Molina s Instituta za studije o nejednakosti ističe da predsjednik, usprkos svoj njegovoj percipiranoj velikodušnosti, nije trošio više, nego je umjesto toga širio krug onih kojima treba pomoć, što znači da su najsiromašniji na kraju dobili manje.
U dijelovima Meksika, uključujući srednju klasu i bogatija industrijska područja ukliještena uz Mexico City, dio njegove čarolije je nestao. U Naucalpanu, gdje su stanovnici na lokalnoj razini glasali za Morenu 2018., vratili su se u oporbu 2021.
Bertha Bennetts, 56, koja vodi argentinski restoran u Naucalpanu, prestala je dijeliti limete osim ako ih ljudi nisu tražili i zamolila je svoje prodavače mesa i vina da joj dopuste da kasni s plaćanjem u nedostatku zajmova ili državne pomoći. Drugi ljudi čije je poslovanje na koljenima postali su razočarani izabranim dužnosnicima, ali ona nije htjela ići tako daleko da predvidi ishod glasovanja sljedeće godine. Nadala se da će svaka vlada biti suosjećajna i pomoći ljudima da prebrode inflaciju.
"Ako većina ljudi nije sretna, potražit će promjenu", rekla je.