Koje su nove američke carine na snazi, koje su na pauzi, a koje se još kuhaju?

Svijet se još uvijek nije oporavio od nove trgovinske politike koju je nametnula američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa, koji je u proteklom razdoblju pokazao da može izvršiti snažan pritisak na trgovinske partnere uvođenjem ogromnih carina na uvoz, ali i da lako može povući svoje odluke. U pokušaju da restrukturira globalnu trgovinu, izazvao je carinski kaos koji se mijenja doslovno iz dana u dan, što uzrokuje nesigurnost za poslovanje i onemogućuje dugoročno planiranje. Kako piše Bloomberg, čak i s 90-dnevnom pauzom za određene carine objavljenom 9. travnja, novi uvozni porezi koje je SAD uveo od početka Trumpovog drugog mandata predstavljaju najveću protekcionističku promjenu u zemlji u više od 100 godina i guraju najveće svjetsko gospodarstvo na nepoznat teritorij.

Koje su carine trenutačno na snazi u SAD-u? Porez od 145 posto na proizvode iz Kine, uz određene iznimke. Ta je stopa postignuta kroz višekratna povećanja. Minimalna carina od 10 posto za sav ostali uvoz, s nekim izuzecima. Opća carina od 25 posto na robu iz Kanade i Meksika koja nije obuhvaćena sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini. Carina od 25 posto na uvoz čelika i aluminija. Porez od 25 posto na uvoz potpuno sastavljenih automobila, koji se treba proširiti do 3. svibnja kako bi uključio i glavne dijelove za vozila.

  

Carine na pauzi i iznimke

Uza sveobuhvatni porez od 10 posto na uvoz, SAD je 9. travnja počeo naplaćivati carine na robu iz zemalja s najvećim trgovinskim suficitom u odnosu na SAD. Zbog potresa na financijskim tržištima povezanih s tom mjerom, Trump je istog dana suspendirao dodatne carine za sve partnere osim Kine, do početka srpnja.

Dana 11. travnja administracija je ažurirala popis proizvoda oslobođenih osnovne stope od 10 posto i više stope za Kinu, uključujući pametne telefone, računala i druge elektroničke proizvode. Dva dana kasnije, Trump je obećao da će te proizvode podvrgnuti posebnoj novoj carini. Dodatne carine, tzv. reciprocitetne tarife, prilagođene su za otprilike 60 trgovinskih partnera. Trumpova administracija izračunavala je carinske stope na temelju postojećih trgovinskih bilanci, dijeleći trgovinski suficit određene zemlje s ukupnim izvozom u SAD, a zatim je taj broj dijelila s dva.

Za koje se svrhe koriste carine?

Trumpova administracija koristila je carine na tri glavna načina, ovisno o ciljevima konkretne mjere, prema Atlantskom vijeću:

Pregovaračko sredstvo: Carine se koriste kao način pritiska tijekom trgovinskih pregovora, ali i kao žeton za dogovore. Tako je SAD, primjerice, sklopio trgovinski sporazum s Kinom tijekom Trumpovog prvog mandata.

Кazneno sredstvo: Administracija je tvrdila da želi izbjeći prekomjernu upotrebu financijskih sankcija jer bi to moglo potaknuti države da smanje ovisnost o američkom dolaru. Umjesto toga, više se oslanjala na carine kao oblik kažnjavanja i za netrgovinske teme.

Makroekonomski alat: Trumpova administracija koristila je carine i za poticanje makroekonomskih ciljeva: zaštita domaće industrije (npr. čelika), smanjenje trgovinskog deficita te povećanje državnih prihoda.

Koja je uloga Kine u cijeloj priči?

Desetljećima je vjera u slobodnu trgovinu imala dvostranačku potporu u SAD-u i podršku multinacionalnih kompanija koje su željele pristup jeftinim i učinkovitim dobavnim lancima u inozemstvu. Uspon Kine kao globalne ekonomske sile poremetio je taj konsenzus. Kineskim pristupanjem WTO-u 2001. godine omogućeno joj je veće prisustvo na globalnom tržištu, iako kritičari tvrde da je kršila duh i slovo pravila slobodne trgovine, primjerice subvencioniranjem industrije ili prisiljavanjem stranih tvrtki da predaju svoje znanje i tehnologiju. Istraživanja su pokazala da je kineska konkurencija pomogla u održavanju globalne inflacije na niskim razinama, ali i uzrokovala pad zaposlenosti u industriji, jer je Kina postala vodeći svjetski proizvođač.

Tijekom prvog Trumpovog mandata, njegova administracija uvela je nove carine na kineski uvoz u vrijednosti od oko 380 milijardi dolara tijekom 2018. i 2019. godine. Biden ih je zadržao i 2024. povećao carine na dodatnih 18 milijardi dolara uvoza. Novi val entuzijazma za carine na kineske proizvode proširio se i na Europsku uniju, koja je u listopadu uvela carine do 45 posto na električna vozila iz Kine.

Može li Trump povećavati carine bez odobrenja Kongresa? Putem niza zakonskih akata, američki Kongres je predsjedniku dao ovlasti da mijenja carinske stope u odgovoru na različite prijetnje, od nacionalne sigurnosti, rata ili izvanrednog stanja, do štete (ili potencijalne štete) za američku industriju ili nepoštenih trgovinskih praksi neke strane zemlje. Tvrtke se mogu pokušati boriti protiv viših carina sudskim putem, a već je podignuto nekoliko tužbi.

 

Kako carine mogu utjecati na američko gospodarstvo?

Teško je precizno odrediti ekonomski učinak carina, piše Bloomberg. Mogu potaknuti zapošljavanje privlačenjem investicija dok kompanije nastoje zaobići carine preseljenjem proizvodnje unutar zemlje. Istovremeno, radna mjesta u drugim sektorima mogu biti izgubljena ako carine izazovu protumjere ciljane zemlje, kao što se dogodilo s posljednjim Trumpovim carinama.

Ako država uvede uvozne carine, domaći proizvođači često ne reagiraju odmah kako bi nadomjestili obuhvaćenu robu, a ako zemlja nema alternativu za domaću proizvodnju tih proizvoda, cijene mogu znatno porasti.

Model američkih Saveznih rezervi iz 2018. sugerira da svako povećanje carine za jedan postotni bod smanjuje BDP za 0,14 posto i povećava cijene za 0,09 posto. Na temelju tog modela, Bloomberg Economics procjenjuje da bi carine koje je uvela Trumpova administracija mogle smanjiti američki BDP za 3,4 posto i povećati inflaciju za dva postotna boda.

S pomoću Daniela Flatleya i Brandona Murraya – Bloomberg

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar