Deglobalizacija je već počela, hoćemo li ju i kako preživjeti

Hrvatska definitivno nije profitirala od globalizacije i pitanje je hoće li, i kako, iskoristiti deglobalizaciju, novi trend na koji se diljem svijeta traži odgovor. Kako odgovoriti na ovo novo preslagivanje ekonomija i to u uvjetima kada se tržišta kapitala značajno mijenjaju, kamatne stope rastu, a povoljno zaduživanje polako odlazi u povijest, raspravljali su i stručnjaci koje je na panelu okupila Algebra, u okviru svog e-leadership MBA programa.

Arsen Šolić, rukovoditelj poslovnog područja za MBA studij i moderator Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre, uvodno su naglasili i kako je recesija – nakon pandemije i pojave inflacije te tzv. medvjeđeg tržišta kao i nedavnog kraha u pojedinim bankarskim sustavima SAD-a i EU - očekivana, samo je pitanje koliko će biti duboka duboka.

"Neki analitičari smatraju da u recesiji već jesmo te nije jasno kad bismo mogli očekivati izlazak iz uvjeta koji su nepovoljni za nova ulaganja, posebno u segmentu R&D-a i inovacija. Ne smijemo zanemariti ni globalne igrače, prije svega Kinu i Tajvan, koji drže značajni dio proizvodnje u segmentu mikroelektronike u svojim rukama. Tome se donekle nastojalo doskočiti CHIPS and Science Actom kojim je Kini ukinut monopol nad dijelom visokotehnološke proizvodnje", istaknuli su Šolić i Balen kao uvod u panel.

Joe Fitter, predavač na e-leadership MBA studiju Algebre, direktor MBA strateške financijske akademije i voditelj Kelley School of Business na Sveučilištu Indiana, kaže da je svijet danas polariziran i funkcionira po principu 'coopetitiona'.

"Mi u SAD-u volimo koristiti termin 'frenemies' za odnose s ekonomijama poput Kine s kojima puno surađujemo, ali koji nam uzimaju i sve značajniji dio tržišta. Činjenica jest da su godine jeftine i jednostavne proizvodnje dovele do toga da je velik dio industrije postao pretjerano ovisan o kineskom tržištu i radnoj snazi, stoga se postavlja pitanje što u slučaju tako slabo diverzificirane ekonomije dođe li do nekog socijalnog nemira ili elementarne nepogode? Znamo da je Tajvan područje pod visokim rizikom od potresa, a čak 60 posto naprednih poluvodiča proizvodi se upravo tamo”, primjetio je Fitter koji ima više od 25 godina internacionalnog poslovnog iskustva u korporacijama poput Intela i Texas Instruments.

Naglasio je da će kompanije morati širiti portfelj svoje industrijske proizvodnje na druga tržišta. "Nazovimo to deglobalizacijom ili novom regionalizacijom", rekao je.  

Za osigurati sva socijalna i ostala prava koja predviđaju strateški europski dokumenti, koji ujedno i odlučuju o tome gdje je nužno alocirati sredstva u sljedećim financijskim omotnicama, potrebni su značajni novci poreznih obveznika, na što se kritički osvrnuo Andrej Grubišić, ekonomski analitičar iz kompanije Grubišić & partneri.

"Političari donose populističke odluke da bi izbjegli kritiku i naravno, osvojili idući mandat na izborima, no to ne znači da su te odluke dobre. Posebno to može biti i opasno u kontekstu prepuštanja donošenja velikih odluka o usmjeravanju financijskih tokova malim skupinama moći koje zasigurno nemaju znanja, vještine ni informiranost kakvu imaju veće skupine, a nemaju ni odgovornost u slučaju pogreške", kazao je Grubišić.

Marko Jurčić, direktor Odjela za međunarodne poslove i politike EU pri HUP-u te bivši savjetnik za gospodarstvo predsjednice RH, ističe kako je pitanje koja si država, u situaciji kada gotovo sve svjetske vlade ulažu značajan novac u reindustrijalizaciju, može dopustiti zanemariti te trendove i prepustiti sudbinu vlastite ekonomije isključivo tržišnoj utakmici.

S druge strane, dodao je, EU tek započinje s donošenjem svojih ključnih dokumenata po uzoru na američki CHIPS Act. "U odnosu između SAD-a i Kine u toj smo utrci i dalje prespori, odnosno, reaktivni. Za održati i pojačati konkurentnost unutar EU moramo brže djelovati i agilnije anticipirati globalne trendove", upozorio je Jurčić.

Srđan Kovačević, predsjednik Uprave Orqe smatra, da nam je potrebna pametna strategija na državnoj i EU razini za nošenje sa sve većim pritiscima koji stižu s globalnih tržišta. Prema njegovim riječima, tržišta nam mogu pomoći u stvaranju kompetitivnog i zdravog poduzetničkog okruženja, no ne mogu sve riješiti.

"Tržište je uvijek optimizirano za profit, ne za otpornost. U izvanrednim situacijama poput ove u kojoj se sada nalazimo moramo vidjeti jesu li te odluke nužno najbolje – na kraju, upravo je tržište odlučilo i o tolikoj koncentraciji proizvodnje u istočnoj Aziji. Vrijeme je da EU značajnije poradi na poticanju i revitalizaciji domaće industrije koja nam je ključna i u smanjenju inflatornih pritisaka", rekao je Kovačević.

Koje su moguće negativne posljedice aktualnih globalnih kretanja? Sudionici panela nisu ponudili decidiran odgovor jer i sami imaju pregršt novih pitanja.

"Uzmemo li u obzir vrlo napete odnose Kine i Tajvana, moramo se zapitati, što ako dođe do najgoreg scenarija koji uključuje i dodatno produbljivanje krize uzrokovane nestašicom komponenti ključnih za svakodnevan rad i život? Možemo li zamisliti sljedećih pet godina bez mobilnih uređaja?", pitao je Fitter. Kao zaključak ipak se nametnuo stav da će sve industrije, želimo li izbjegnuti najcrnje scenarije, morati opreznije razmišljati o budućim ulaganjima i okrenuti se onima koja donose najveći i najbrži povrat investicija, a to su – slažu se svi panelisti – industrije s najvišim udjelom komponente visoke tehnologije u svojim proizvodima.

Očekuje nas period deglobalizacije koji zahtijeva novu racionalizaciju ulaganja i diverzifikaciju proizvodnje na druga tržišta, zaključili su sudionici Algebrinog panela.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar