.webp){kind=icon}
Njemačka je na Zapadu bila najveći pobjednik proteklih 30 godina globalizacije. Rusija je davala jeftinu energiju, a tržišta u razvoju jeftinu radnu snagu. Svatko tko je bio nešto htio je imati Mercedes, BMW ili Audi. I kao šlag na tortu, SAD je preuzeo račun za obranu, pa su Nijemci svu svoju energiju usmjerili u stvaranje novca.
Globalizacija je donijela i psihološke koristi. U dva ranija izbijanja na svjetsku scenu, 1914. i 1939. godine, Njemačka je to činila u ime nacionalizma i militarizma. Ovoga puta Nijemci su pokazali sposobnost na prekograničnu suradnju u ime općeg prosperiteta.
To sada otvara uznemirujuće pitanje: hoće li najveći dobitnik globalizacije postati najveći gubitnik deglobalizacije?
Mnoge velike tvrtke previše su ovisne o Kini da bi lako razmatrale promjenu strategije. Kina je daleko najveće tržište za proizvođače luksuznih automobila poput Porschea. Najveći dioničar grupe Mercedes-Benz kineska je tvrtka Beijing Automotive Group. S takvom kratkovidnom strateškom perspektivom, njemački orao lako može dati dojam noja.
Pokretač ekonomije
No profesor na sveučilištu za primijenjene znanosti u Mannheimu Winfried Weber ističe kako pravi pokretač njemačke ekonomije nisu velike korporacije, već tvrtke srednje veličine za koje mnogi vjerojatno uopće nisu čuli.
Njemačka je 2020. imala samo 28 tvrtki na popisu Fortune 500 globalnih tvrtki po veličini prihoda. U Kini ih je bilo 134, u SAD-u 130, Japanu 62, a Francuskoj 40. No Njemačka ima više od tisuću tvrtki koje su rangirane među prve tri u svojim specifičnim sektorima na globalnom tržištu.
Pöschl Tabak, primjerice, drži 50 posto svjetskog tržišta duhana, a Flexi 70 posto tržišta prilagodljivih povodaca za pse. Tvrtke srednje veličine pokrivaju oko 60 posto poslova u Njemačkoj i predstavljaju većinski dio poslovnog sektora.
Broj po zemljama relativno nepoznatih tvrtki koje su svjetski lideri u svojim nišama
Takve su tvrtke "skrivene" na tri načina. Dominiraju globalno u uskim nišama, vole se držati neprimjetnima i obično su smještene u manjim mjestima. Posjetite li slučajno neki gradić u Njemačkoj, vrlo je vjerojatno da ćete u njemu naći globalnog lidera u nekoj tržišnoj niši.
Nedavni posjet trima takvim tvrtkama pokazuje da se one na novo razdoblje globalizacije prilagođavaju bolje no velike kompanije. Posljednja faza globalizacije išla je na ruku skrivenim prvacima iz dvaju razloga: oni se fokusiraju na male globalne niše i stvaraju proizvode koji pokreću rast na tržištima u razvoju. Samo područje Šangaja udomaćuje više od tisuću njemačkih podružnica.
No te tvrtke ne čine pogrešku stajanja na mjestu. One intenzivno razmišljaju o novim geopolitičkim realnostima i nastoje brzo zgrabiti nove prilike. Ispod namjerno svakodnevne površine u tom sektoru ekonomije odvija se prava skrivena revolucija.
Herrenknecht je najveća zapadna tvrtka za opremu za bušenje tunela. Trenutačno, primjerice, rade na opremi za bušenje tunela ispod Panamskog kanala, a rade i na opremi za puno manje tunele koji se koriste za žice i cijevi svih vrsta.
Martin Herrenknecht je tvrtku osnovao 1977. godine, posudivši od majke iznos od 20 tisuća dolara. Počevši s opremom za kopanje malih tunela, pomalo je razvijao sve sofisticiraniju opremu. Sada veliki strojevi za bušenje ostavljaju snažan dojam zbog dimenzija koje idu na više od 15 metara širine i 500 metara duljine, ali i zbog više od 90 tisuća pomičnih dijelova od kojih su sastavljeni.
Takav stroj ne samo da buši rupu, već istodobno mora prstenima za oblaganje spriječiti propadanje tunela i prikupiti sav otpadni materijal.
Zlatno doba globalizacije
Rast tvrtke poklopio se sa zlatnim dobom globalizacije. Herrenknecht je napravio strojeve za moskovsku podzemnu željeznicu te za onu u New Yorku.
Trenutačno u Kini ima sedam pogona s oko 700 ljudi, no isto se tako brzo prilagođava novoj realnosti. Odbačena je jedna kineska ponuda za preuzimanje, a Martin Herrenknecth je iz uprave izbacio svog prijatelja i bivšeg kancelara Gerharda Schrödera zbog sklonosti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Sada tvrtka traži prilike u Aziji i izvan Kine, ali i u Latinskoj Americi.
Scio Automation je skupina 10 tvrtki srednje veličine koje se bave automatizacijom i robotikom. Sjedište im je također u malom mjestu, Frankenthal kod Mannheima, u inače vinskoj regiji.
Scio isporučuje know-how u automatizaciji.
Kineske prijevare
"Mi strojevima dajemo mozak tako da ne trebaju čovjeka", kaže glavni izvršni direktor Michael Goepfarth.
Goepfarth je nekada radio za Daimler u Kini i kaže kako je ostao osupnut kineskim običajem varanja. Naime, lokalci su izgradili tvornicu autobusa blizu Daimlerove i počeli proizvoditi kopije Daimlerovih autobusa.
Zbog toga je sada oprezan oko poslovanja u Kini i želi zadržati sve vitalne informacije u Njemačkoj, a svojim zaposlenicima dopušta da rade s klijentima, kao što su veliki njemački proizvođači automobila, koji rade pod strogim mjerama onemogućavanja krađe intelektualnog vlasništva.
Njemački glavni izvozni partneri
Goepfarth također smatra da, primjerice, suradnja s ruskim tvrtkama sklonima korupciji može biti unosna, ali nije dobra strategija na dulji rok. Dodaje da će regionalizacija tvrtke prisiliti da im dobavni lanci postanu kraći i učinkovitiji, a nova faza globalizacije povećat će poslovne izglede za tu grupu koja je specijalizirana u smanjenju troškova.
Wafios je pak još jedna tvrtka iz malog njemačkog mjesta, Reutlingena južno od Stuttgarta, gdje je i sjedište Mercedes-Benza i Porschea. Ta je tvrtka najstarija među te tri, osnovana 1893. godine, i s najmanje globaliziranim poslom budući da se 30 posto poslovanja odvija u Njemačkoj.
Bavi se proizvodnjom strojeva koji oblikuju žice, cijevi ili lance u željene oblike, primjerice opruge. Tvrtka je otvorila dvije tvornice u Kini i dopustila da se tamo proizvode jeftiniji strojevi za tržišta u razvoju.
Kvaliteta, a ne kvantiteta
Glavni izvršni direktor Uwe-Peter Weigmann, koji je odrastao u Istočnoj Njemačkoj, odbija poslovati s Rusijom. Budućnost vidi u kvaliteti, a ne količini, i fokus tvrtke usmjerava na poboljšavanje strojeva u smislu ubrzanja proizvodnje i kreiranja sve sofisticiranijih oblika koji bi bili što jednostavniji za uporabu.
Pritom jedan od fokusa postaje zelena tranzicija jer u zadnjih pet godina tvrtka proizvodi novu liniju strojeva za oblikovanje dijelova od plastike ili bakra koji idu u električna vozila. To je tržište njegovoj tvrtki donijelo udio u prodaji od 15 posto od nule prije pet godina.
Nije još jasno što će novo doba donijeti, deglobalizaciju, regionalizaciju, trgovinske ratove ili svojevrsnu mješavinu, odnosno više globalizacije u jednim i manje globalizacije u drugim područjima, kako uostalom pokazuju primjeri navedenih njemačkih tvrtki.
Takve tvrtke imaju tri kvalitete koje ih čine pogodnima za vrijeme koje dolazi.
Prva je da imaju fokus biti svjetski lider u svojoj niši i ne žele se upuštati u širenje poslovanja u srodne biznise. Kažu da je to recept za uspjeh jer, ako znate riješiti neki problem bolje od bilo koga drugoga, kucat će vam na vrata bez obzira kako svijet izgledao.
Njemačke su tvrtke najaktivnije u Sjevernoj Americi
Druga kvaliteta je obrana od jeftine konkurencije kombinacijom proizvoda visoke kvalitete i stručnosti koje je teško oponašati.
Treća je ključna stvar povjerenje izgrađeno s klijentima. Primjerice, vole pričati kako se uspješno odupiru pritisku da jednom klijentu dopuste baciti pogled na stroj koji se radi za drugoga. To samo znači da čak i u ne baš izglednoj situaciji da se u svijetu u razvoju negdje i počne proizvoditi neki sličan stroj, teško će biti proizvesti istu razinu povjerenja.
Sve te tvrtke odišu optimizmom i vide prednost u odvajanju od Kine. Vjeruju da će odličnost prevladati i da imaju održivi model za postizanje odličnosti – inovativnost i prvorazrednu obuku djelatnika.
