.webp){kind=icon}
Investitori se, uslijed geopolitičkih previranja i energetske krize te posljedične inflacije, boje usporavanja globalnog gospodarstva i moguće recesije u razvijenim ekonomijama poput SAD-a ili Europske unije, no zapravo još ne znamo kako će se stvari odvijati i koliko bi dubok ili plitak eventualni pad mogao biti.
Međutim, analitičari Bloomberg Adrije u svojoj makroekonomskoj analizi procjenjuju kako će bruto domaći proizvod (BDP) iduće će godine rasti, no usporenije od ove godine u zemljama Adria regije koje nisu članice Europske unije (EU), odnosno eurozone, dok će u Sloveniji i Hrvatskoj doći do malog pada.
Konkretnije, u Sloveniji se očekuje pad BDP-a od 1,3 posto uslijed smanjenje osobne potrošnje i negativnog doprinosa izvoza budući da je slovenska ekonomija snažno integrirana u trgovinske tijekove EU-a. U Hrvatskoj se pak očekuje blagi pad od 0,4 posto, također zbog smanjene osobne potrošnje, ali i predviđenog odmrzavanja reguliranih cijena energije.
Usporavanje gospodarskih aktivnosti, smatraju analitičari, bit će u Hrvatskoj garnirano inflacijom od oko 8,6 posto, a potražnja bi mogla biti poduprta rastom plaća u javnom sektoru i višom minimalnom plaćom te i dalje prisutnom potražnjom za novim radnicima.
Kako je sve izvjesnije da se na gospodarskom horizontu nabiru recesijski oblaci istražili smo koliko je ta pojava opasna i krije li se i u njoj prilika za zaradu.
Što je recesija?
Depositphotos
Recesija je pad gospodarske aktivnosti najčešće definiran kao negativni rast bruto domaćeg proizvoda u dva uzastopna tromjesečja.
No tu su moguća dva pristupa. Jedan je niža gospodarska aktivnost u odnosu na isto razdoblje protekle godine, a drugi je pad gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodni kvartal koji se najčešće uzima kao relevantno mjerilo negativne stope rasta.
Kako dolazi do recesije?
Bloomberg
Različiti događaji ili sljedovi događaja mogu prouzročiti recesiju. To, primjerice, može biti financijska kriza, kao ona prije 14 godina, pojava pandemije, čemu smo nedavno svjedočili, ili problemi u dobavnim lancima izazvani trgovinskim ili pravim ratovima, kao što svjedočimo sada tijekom invazije Rusije na Ukrajinu i energetskih problema.
U svakom slučaju pad proizvodnje, potrošnje i zaposlenosti slijede kao izravni elementi recesije.
Koja je veza inflacije i recesije?
Inflacija je često pojam izravno povezan s recesijom budući da pregrijana ekonomija i inflatorna kretanja vode k poticanju recesije.
Kada inflacija raste, središnje banke podižu kamatne stope, što se događa upravo sada. Cilj je usporiti gospodarstvo kako bi se obuzdala inflacija, no više kamatne stope dovode do pada potrošnje i do mogućih otpuštanja što, naravno, proizvodi recesiju.
Može li se recesija izbjeći?
Bloomberg Mercury
Generalno vjerojatno ne. Naime, kapitalistička gospodarstva ulaze u razdoblja rasta koja su ponekad potaknuta, primjerice, snažnom kreditnom podrškom, što dovodi do prebrze ekspanzije ekonomije, nakon čega je usporavanje, pa i pad neminovan. Uobičajeno je razmišljanje da kapitalistička ekonomija slijedi cikluse rasta i pada.
To ne znači da potezi ekonomskih aktera ili strukture ekonomije ne mogu olakšati ili pogoršati situaciju. Nakon financijske krize 2008. godine Hrvatska je ušla u šestogodišnje razdoblje ekonomske kontrakcije, a u istom razdoblju Poljska gotovo da nije doživjela ekonomski pad, osim vrlo blage tehničke recesije krajem 2012. godine.
Može li recesija biti dobra?
Naravno da, općenito govoreći, recesija za većinu teško može biti dobra. No postoje i neki pozitivni učinci, a to mogu biti uvođenje bolje regulative kako bi se u budućnosti izbjegli slični problemi, restrukturiranje gospodarstava, ispravljanje tržišnih neravnoteža, rast štednje slijedom rasta kamatnih stopa ili, kad je o investicijama riječ, lakša kupnja ili ulaganje u određenu imovinu kojoj je pala cijena.
Jesu li strahovi od recesije prenapuhani?
Jin Lee/Bloomberg
Ovisno o konkretnoj situaciji i ovisno na koga se pitanje odnosi. Za one koji izgube posao ili im propadne tvrtka strah ne može biti prenapuhan.
Problem je što često, kao što je uostalom i sada slučaj, nije lako temeljem gospodarskih pokazatelja utvrditi je li u nadolazećem razdoblju recesija neizbježna, odnosno koliko duboko može zahvatiti gospodarstvo.
U takvim okolnostima različiti akteri različito reagiraju i svojim odlukama mogu pridonijeti ublažavanju ili pogoršavanju situacije.
No, naravno, kada pojedini dijelovi ili cijela ekonomija počinju osjećati učinak pada gospodarske aktivnosti, što prijeti i opstanku radnih mjesta, razumljiv je strah pojedinaca, bilo zaposlenika bilo biznismena.
Koja je recesija bila najgora?
Bloomberg
Premda je u povijesti bilo više teških razdoblja recesije, vjerojatno će se mnogi složiti da je recesija koja je nastupila nakon kraha na Wall Streetu 1929. godine imala najgore posljedice za svjetsko gospodarstvo, ali i globalnu političku stabilnost. Zapravo se tu radilo o velikoj depresiji, što je još gori stupanj ekonomskog potonuća od same recesije.
U SAD-u je, primjerice, nezaposlenost 1933. godine dosegnula 25 posto.
Za značajna razdoblja recesije u povijesti ne treba ići daleko. Naftni šok iz 1973. i financijska kriza iz 2007. i 2008. su ostavili duboki trag u svijesti i sjećanju velikog broja ljudi pogođenih tim ekonomskim šokovima.
Koga recesija najviše pogađa?
Obično se ljudi u trenucima krize odriču onoga što im se ne čini nužno, ono što je više želja no potreba.
To bi značilo da pada prodaja i pate trgovci i njihovi zaposlenici u sektorima koji spadaju u luksuzniju potrošnju, kao što su skuplja odjeća ili proizvodi za ljepotu.
Manje se putuje, odlazi u restorane, turizam ne doživljava najbolje trenutke, ali, primjerice, niti proizvođači i prodavači automobila. Nekretninski biznis također ne cvjeta. Svi ti sektori se mogu nadati oporavku tek kada se oporavi kupovna moć.
Tko ima koristi od recesije?
Ivonne Wierink / Depositphotos
Kao i u mnogim drugim životnim situacijama, oni koji imaju dovoljno novca mogu bolje proći.
Primjerice, štediše mogu imati koristi od rasta kamatnih stopa, a ulagači mogu doći lakše do imovine kojoj je pala cijena, recimo do nekretnina.
Također, u skladu s rečenim u prethodnom pitanju, postoje sektori koji nude naprosto nužne usluge i oni mogu profitirati ili barem ne doživjeti pad. Primjerice, proizvođači i trgovci ključnim prehrambenim artiklima, zdravstvene usluge, servisi koji nude različite usluge popravaka, bilo u kućanstvu bilo automobila, pružatelji nužnih javnih usluga, financijski savjetnici i računovodstvene usluge, a zanimljivo je što je u zadnjoj financijskoj krizi dobra brana za očuvanje posla bio tehnološki sektor.
Koja su poslovanja otporna na recesiju?
Oni koji pružaju nužne proizvode i usluge obično ne mogu osjetiti pretjerani učinak recesije. To su hrana, piće, higijenske potrepštine, diskontni trgovci i slično. Naravno, tu dosta stvari ovisi i o vrsti, odnosno uzrocima recesije, što vidimo i u sadašnjem trenutku kada dio energetskih tvrtki ostvaruje bitno veći profit nego prije početka ruskog napada na Ukrajinu.
Kako recesija utječe na burze?
Bloomberg Mercury
Pad vrijednosti dionica i burzovnih indeksa i recesijska kretanja obično se preklapaju, no valja reći da dionice znaju biti predvodnice ekonomskog ciklusa u razdoblju od nekoliko mjeseci, pa njihova vrijednost pada otprilike pola godine prije recesije, a zatim isto toliko vremena prije povratka na gospodarski rast i cijene dionica kreću uzlaznom putanjom.
Najbolji se povrati često ostvare pri kraju ekonomskog ciklusa ili kada tržište dotakne dno.
No logično je da uoči ili u vrijeme recesije investitori iskazuju zabrinutost oko svog dioničkog portfelja jer cijene padaju, a tržišta su volatilna. Nervoza koja prožima investitore u ozračju neizvjesnosti navodi ih i da vuku poteze koji na burze donose dodatnu napetost i volatilnost.
Također, ovisno o uzrocima recesije, moguće je da neke dionice ne pretrpe dramatične gubitke.
U koje dionice ulagati tijekom recesije?
Depositphotos
Prvi savjet bio bi da je bolje imati diverzificiran, odnosno multisektorski dionički portfelj jer su tako manje šanse od izraženih gubitaka.
Naravno da je očekivati kako dionice tvrtki iz sektora koji su najotporniji, poput zdravstvenog ili prehrambenog, mogu bolje podnijeti recesijsko razdoblje.
Kako recesija utječe na tržište nekretnina?
Recesija može imati veće ili manje izravne veze s tržištem nekretnina. Ona koja je započela 2007. godine bila je izravno povezana s tim tržištem i dovela do najvećeg pada cijena još od tridesetih godina prošlog stoljeća, i to od više od 25 posto.
U svakom slučaju, zbog pada raspoloživog novca i potrošnje te slabije sposobnosti zaduživanja, logično je da potražnja za nekretninama opadne. To bi onda trebalo rezultirati i padom cijena.
No moguće je i da cjenovne fluktuacije ne budu prevelike ako je recesija kraće i umjerenije prirode.
Kako recesija utječe na cijene zlata?
promo
Riječ je o obrnuto proporcionalnom odnosu, odnosno cijena zlata u recesiji obično raste jer se traži mjesto pohrane za novac i imovinu kako se ne bi gubila vrijednost, poglavito ako je na sceni i snažan inflatorni pritisak.
No ni to ne mora biti pravilo ako investitori odluče pokloniti vjeru nekim drugim oblicima imovine i ne fokusiraju se previše na zlato.
Kako recesija utječe na obveznice?
Obveznice također mogu biti solidan investicijski izbor u doba recesije. Kada su dionička tržišta izrazito volatilna, obveznice mogu pružiti osjećaj stabilnosti i očuvanja kapitala. Naravno, zbog tržišnih poremećaja i nestabilnosti, korporativne obveznice su tu u nepovoljnijem položaju od državnih.
Kako zaštititi novac u recesiji?
Bloomberg
Obična štednja dok kamatne stope nisu još dovoljno atraktivne, a inflacija djeluje, nije dobro rješenje.
No štednja rastom kamatnih stopa dobiva na određenoj atraktivnosti, posebice kod pojedinaca s konzervativnim ulagačkim pristupom.
Spomenuli smo zlato i državne obveznice kao moguća investicijska rješenja, a također se i ulaganje u nekretnine može pokazati dobrim, no dosta ovisi i o izboru trenutka jer cijene mogu doživjeti i osjetan pad.
Naravno, treba gledati i razvoj događanja na tržištu dionica kako bi se prepoznao trenutak početka oporavka ili dionice koje ne prestaju nositi dobru dividendu.
U svakom slučaju, dobro je, kao i uvijek, diverzificirati portfelj i pratiti tržišna kretanja. Nerijetko nam je u recesiji dostupno i više imovine za manje novca.
