Bruto domaći proizvod (BDP) će iduće godine rasti, no usporenije od ove godine u zemljama Adria regije koje nisu članice Europske unije (EU), odnosno eurozone, dok će u Sloveniji i Hrvatskoj doći do malog pada, procjenjuju analitičari Bloomberg Adrije.
U Sloveniji se očekuje pad BDP-a od 1,3 posto uslijed smanjenje osobne potrošnje i negativnog doprinosa izvoza budući da je slovenska ekonomija snažno integrirana u trgovinske tijekove EU-a.
U Hrvatskoj se očekuje blagi pad od 0,4 posto, također zbog smanjene osobne potrošnje, ali i predviđenog odmrzavanja reguliranih cijena energije.
Rast BDP-a u Srbiji trebao bi usporiti na 1,3 posto kako bude slabila domaća i inozemna potražnja. Za Bosnu i Hercegovinu analitičari predviđaju gotovo dvostruko niži rast BDP-a od ove godine, odnosno usporavanje na 1,7 posto, dok bi u slučaju Sjeverne Makedonije on mogao biti najniži u zemljama s rastom, i to na razini od 1,1 posto.
Što se godišnje razine inflacije tiče, analitičari Bloomberg Adrije vide usporavanje u odnosu na ovu godinu, no ipak na nešto višoj razini od ranijih predviđanja budući da bi cijene energije mogle ostati visoke tijekom cijele 2023. godine.
U Hrvatskoj se očekuje inflacija od oko 8,6 posto gdje bi potražnja mogla biti poduprta rastom plaća u javnom sektoru i višom minimalnom plaćom te i dalje prisutnom potražnjom za novim radnicima.
U Sloveniji analitičari inflaciju vide na neznatno nižoj razini, od 8,5 posto.
U Srbiji bi inflacija mogla biti na 10,7 posto, što je niže od ove godine, odražavajući visoki bazni efekt, niže cijene roba i slabljenje domaće potražnje.
Za Bosnu i Hercegovinu se predviđa inflacija od 10,9 posto zbog još uvijek visoke razine proizvođačkih cijena i odmrzavanja cijena energije.
U Sjevernoj se Makedoniji očekuje inflacija od iznad 13 posto uslijed dosadašnjeg blijedog odgovora tamošnje vlade na rast troškova života.
U sferi monetarne politike, analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će Europska središnja banka (ECB), koja će biti nadležna za Sloveniju i Hrvatsku, kamatnu stopu dići na 2,75 posto te da bi se ciklus dizanja stopa mogao završiti u prvoj polovici iduće godine..
Pritom pad inflacije na ispod dva posto vide tek 2025. godine
U prvoj se polovici iduće godine očekuje volatilnost tečaja između eura i dolara uslijed razlike u razini kamatnih stopa između Feda i ECB-a.
Srbijanska središnja banka bi kamatnu stopu u idućih nekoliko mjeseci mogla dići na 5,5 posto s vrhuncem inflacije do kraja prvog kvartala iduće godine.
U Bosni i Hercegovini se ne očekuju nikakve promjene u režimu valutnog odbora, dok bi središnja banka Sjeverne Makedonije u borbi protiv inflacije kamatnu stopu mogla dići na 5,25 posto do kraja prvog kvartala iduće godine.