Finale godine lako bi bilo prepoznatljivo i bez pogleda na kalendar. Prepune vrećice, adventski sajmovi, ukrasi po izlozima, šareni pokloni, i užurbanost kako bi se sve stiglo riješiti prije novogodišnjeg reza ispunjavaju svakodnevicu. Od blagdanskog "štiha" ne mogu pobjeći ni financijska tržišta, a gospodarstvo u prosincu od toga zapravo i živi.
"Santa Rally" poznat je fenomen rasta cijena dionica koncem prosinca i početkom siječnja. "Tijekom posljednjih 96 godina Santa Rally je generirao indeksu S&P500 godišnji povrat od 50,80 posto, u samo 11 dana trgovanja. Za usporedbu, prosječni godišnji prinos u ostatku godine je skromnih 3,93 posto", ističe Tea Muratović iz Seasonaxa. A dok će se investitori nadati poklonu pod burzovnim terminalom, trgovci su puno agilniji.
Marketinški alat
Već je i samo blagdansko ozračje postalo marketinški alat, ističu eksperti. Komunikacijski stručnjak Ante Mihaljević objašnjava kako se to ozračje sve više instrumentalizira za manipulaciju kupaca, a ključni segmenti kojima se trgovci koriste kao alat za prodaju su sjećanja iz djetinjstva i obiteljske scene. Uspiju li u tome lako je moguće da će se ispuniti prognoze kako bi se ove godine u prosincu u Hrvatskoj moglo potrošiti 3,3 milijarde eura, 200 milijuna više nego lani.
U tome svakako može pomoći kupnja luksuznih poklona, a kad su u pitanju adventski kalendari, cijene se mogu penjati i preko 100 tisuća dolara, ako se u kućicama umjesto čokoladica nađe ekskluzivan nakit. Blagdanska potrošnja sezonski je poticaj gospodarstvu. Analitički tim Bloomberg Adrije drži kako će se regija i u 2025. godini naći na vrhu Europe po ekonomskom rastu. Hrvatskoj prognoziraju rast od barem tri posto, slično u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, nešto niže u Sloveniji, dok u Srbiji očekuju čak četiri posto.
Rast će, barem kad je Hrvatska u pitanju, morati stići iz nekih drugih djelatnosti, a ne iz onih na koje smo navikli. Prema dodatnim tvrdnjama koje su stigle ovog tjedna turizam, odnosno izvoz usluga je, u "dobrom dijelu" godine imao blago negativan doprinos ukupnom ekonomskom rastu. Objasnio je to Alen Kovač, glavni ekonomist Erste & Steiermärkische banke, treće domaće banke po visini aktive, koji nam bez obzira na tu promjenu prognozira rast od oko tri posto za iduću godinu.
Poticaj rastu bi mogao stići iz razvoja alternativnih izvora energije, poput geotermalnih. No to samo ukoliko se preskoče prepreke koje si sami postavljamo. Unatoč golemom prirodnom bogatstvu, prijedlog hrvatskog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (HR NECP) predviđa skromnih 68 MW kapaciteta do 2030. godine. Struka tvrdi da realan cilj mora iznositi 193 MW, jer je Hrvatska već sada spremna za realizaciju toliko projekata.
Strukturni problemi
Prije toga bi bilo dobro riješiti neke strukturne probleme poput neusklađenosti obrazovnog sustava s gospodarstvom. Podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj čak četvrtina visokoobrazovanih prekvalificirana za radno mjesto na kojem rade.
A korporativne aktivnosti ne manjka usprkos tome što se bliže praznici i što su blagdanski domjenci, ručkovi i večere u punom jeku. Građevinska tvrtka Texo Molior dogovorila je izdanje mini obveznica vrijedno 10 milijuna eura, dok je tehnološka tvrtka Orqa osigurala dodatnih 5,8 milijuna eura u novoj rundi financiranja i to u suradnji s američkim venture capital fondom Lightspeed Venture Partners.
U Zagrebu je u utorak potpisan dodatak Ugovoru o dokapitalizaciji Petrokemije Kutina | Robert Anic/Pixsell
Čak su i u državi uspjeli jedan fijasko privesti kraju. U utorak je potpisan dodatak Ugovoru o dokapitalizaciji kutinske Petrokemije prema kojem Hrvatska ostaje vlasnikom kontrolnog paketa, odnosno 25 posto plus jedne dionice. U proljetos provedenoj dokapitalizaciji većinski vlasnik, turski Yıldırım, je uplatio više nego što je dogovarano čime je državni vlasnički paket pao ispod kontrolnog, nakon čega je došlo do vlasničke krize.
Domaće tržište kapitala, mada plitko, i dalje je poprilično uzburkano. Stigla je i službena odluka kako će se dionice Atlantske plovidbe povući iz kotacija Zagrebačke burze, što je već peta takva odluka ove godine. S burze su ranije otišle dionice Varteksa, Solarisa, HTP Orebića i HTP Korčule. Nakon nedavne propale inicijalne javne ponude dionica Studenca, činilo se kako će ponovo proteći puno vremena dok se opet ne pojavi slična priča, no nije dugo trebalo. Ovog je tjedna zagrebački ING-GRAD, građevinska kompanija s lanjskih stotinjak milijuna eura prihoda, potvrdio ozbiljne namjere izlaska na burzu.
Globalna tržišta
S domaće burze na globalna tržišta. Američke Savezne rezerve (Fed), kreator tamošnje monetarne politike, u srijedu je donio očekivanu odluku o rezanju referentnih kamatnih stopa za četvrtinu postotka. Radu se o trećem uzastopnom smanjenju kamatnih stopa, no iz Feda su stigli i signali o manjem očekivanom broju rezova u idućoj godini. Analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji Mihael Blažeković najavio je nastavak postepenog ublažavanja Fedove monetarne restriktivnosti, a svoja je očekivanja temeljio na recentnim podacima s tržišta rada, te tržišta kapitala, posebice dioničkog segmenta.
Globalna geopolitika ne mari za smiraj krajem godine. Nakon nedavnog nenadanog pada režima Bašar al-Asada u Siriji, formalno je – svom srećom puno mirnije i očekivano – "pala" i koalicijska vlast u Njemačkoj. Kancelaru Olafu Scholzu je ovog tjedna parlament izglasao nepovjerenje čime su otvorena vrata za prijevremene izbore u najvećoj europskoj ekonomiji koji se očekuju u drugom dijelu veljače.
Njemački glasači će već idućeg tjedna, u miru praznika, moći početi razmišljati o svojoj odluci, a onda niti Nova godina nije daleko. Nadamo se da će biti sretna ma što god donijela.
.webp){kind=icon}