.webp){kind=icon}
Sindikati javnog sektora izborili su uvjerljivo najveće povećanje plaća. U 2024. godini proračunski izdaci za naknade zaposlenima rast će za 32,2 posto u odnosu na ovu godinu, odnosno za oko 1,5 milijardi eura, prema Hrvoju Stojiću, glavnom ekonomistu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
"Neupitno je da je eksplozija izdataka na plaće neodrživa s obzirom (na to) da bi nas bilo kakvo sljedeće povećanje na toj stavci iznad nominalne stope rasta BDP-a uskoro gurnulo u proceduru prekomjernog deficita", smatra Stojić.
Naglašava da je riječ o jednom od uvjerljivo najvećih povećanja mase plaća u 2024. u Europskoj uniji.
Čitaj više
Plaće u dvije i pol godine nisu realno porasle niti jedan posto
Od prosinca 2020. do kolovoza 2023. prosječna neto plaća u Hrvatskoj skočila je za 25,2 posto, no u istom razdoblju inflacija je bila 24,3 posto.
14.11.2023
U srpnju je prosječna zagrebačka plaća bila 1.309 eura
Plaće Zagrepčana 15-ak su posto više od prosjeka države, a u posljednjih su godinu dana porasle 13 posto.
16.10.2023
Hrvatska u gornjem dijelu ljestvice po bruto plaćama, najlošije Srbija i Bugarska
U Sloveniji su plaće bile najviše, a u Srbiji i Bugarskoj najniže.
25.08.2023
Po nejednakosti dohotka, Hrvatska najgora u EU-u
Pokazatelj dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj povećan za 15 posto.
25.07.2023
Plaće nisu jedini proračunski izdatak koji buja. Rastu i naknade građanima, uglavnom mirovine koje su indeksirane uz inflaciju te prosječnu plaću, za 16,9 posto ili 1,1 milijardu eura.
Rast proračunskih rashoda od čak 11,2 posto znatno je iznad nominalnog rasta BDP-a, a rast nacionalno financirane neto primarne potrošnje od 10,3 posto dvostruko je viši u odnosu na preporuku EK-a, primjećuje Stojić.
"Štoviše, među sedam članica EU-a koje krše preporučeni rast tako definirane javne potrošnje, Hrvatska je u najvećem raskoraku u odnosu na preporučeni postotak rasta", naglasio je.
Rast poreznih prihoda planira se po nižoj stopi (4,2 posto) od stope rasta nominalnog BDP-a, što ostavlja prostor za neka rasterećenja ili usporavanje rasta deficita u idućoj godini.
Planirano povećanje proračunskog konsolidiranog deficita s očekivanih negativnih 0,3 posto u ovoj godini na 1,9 posto BDP-a u 2024. u skladu je s procjenama glavnog ekonomista HUP-a. No takav rast Hrvatsku i dalje pozicionira među članice EU-a s najmanjim deficitom te omogućava pad javnog duga ispod 60 posto BDP-a.
Projekcije proračunskih prihoda u 2024. godini temelje se na očekivanju rasta BDP-a od 2,8 posto, što je 0,2 postotnih bodova iznad prognoze HNB-a te 0,3 postotnih bodova iznad zadnje prognoze EK-a od 2,5 posto. HUP prognozira nešto sporiji rast od dva posto, zbog recesije u eurozoni u drugoj polovici ove godine te u prvoj polovici 2024. godine.
"Moglo se i opreznije planirati", kaže Stojić. Dodaje kako je dobro da Ministarstvo financija očekuje da će efekt inflacije brzo proći, naročito u slučaju slabijeg rasta BDP-a, a uslijed hlađenja domaće potražnje. "Prosječna stopa inflacije za 2024. je gotovo jedan postotni bod ispod naše procjene te čak 1,6 postotnih bodova ispod HNB-ove. Prognoza nominalnog rasta (realni rast uz inflaciju) čini se realnom", zaključio je.
