Podaci za industrijsku proizvodnju i trgovinu na malo za ožujak zaokružuju ekonomska kretanja početkom godine. Hrvatska bilježi pad industrijske proizvodnje od čak pet posto godišnje, što je posljedica pada proizvodnje energenata od 19,9 posto te izvozno orijentiranih trajnih potrošačkih dobara od 18,8 posto i kapitalnih dobara s padom od 5,5 posto.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić smatra kako takvi podaci nisu neočekivani s obzirom na pogoršanje poslovne klime na tržištima naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera. Među rijetkim sektorima s pozitivnim rezultatom ističe se snažan rast proizvodnje pića od 20,1 posto, papira od 7,2 posto, kemikalija za 8,4 posto te lijekova za 6,4 posto. Zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima pale su 6,8 posto godišnje, "što u kombinaciji s padom proizvodnosti rada u industriji potvrđuje slabljenje inozemne potražnje", smatra Stojić.
Eurostat i HUP
Trgovina na malo u ožujku pak bilježi snažan realni rast od čak 9,2 posto godišnje nakon povećanja od 9,4 posto u veljači, a pod snažnim utjecajem trgovine na malo neprehrambenim proizvodima te povećanja prodaje u formatu koji uključuje ljekarne, medicinsku opremu te osobnu njegu, kao i odjeću.
Čitaj više
Industrijska proizvodnja u Europi pokazuje prve znakove oporavka
Nakon višemjesečnog pada industrijska proizvodnja u EU i eurozoni u veljači blago porasla.
15.04.2024
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u ožujku niže nego 2023.
Iako su cijene porasle u odnosu na veljaču, na godišnjoj razini pale su gotovo dva posto.
08.04.2024
Narudžbe u njemačkim tvornicama rastu, budi se nada u ekonomski oporavak
Rastom narudžbi predovode sektor strojeva i opreme,farmaceutska i kemijska industrija.
05.04.2024
Čondić: Imali smo najskuplju proizvodnju zabilježenu u povijesti
Govoreći o izazovima u 2024. ističe visoke burzovne cijene i još uvijek skupu proizvodnju s obzirom na to da cijena inputa nije pala, a burzovne cijene su i dalje niske.
18.12.2023
Potrošnju, smatraju u HUP-u, potiče snažno tržište rada i rast plaća. Tako u prvom tromjesečju svjedočimo snažnom ubrzanju realnog rasta neto plaća od 8,7 posto nakon 8,4 posto u četvrtom kvartalu 2023. te još snažnijem rastu ukupnih primanja na krilima neoporezivih davanja uz solidan rast zaposlenosti i napokon ubrzanju rasta nenamjenskog kreditiranja banaka na 12,5 posto godišnje.
"U prvom kvartalu, trgovina na malo te industrija pokazuju divergentna kretanja u odnosu na četvrti kvartal", smatra Stojić. I to naročito trgovina na malo gdje realni rast ubrzava na 8,9 posto godišnje sa sedam posto u četvrtom kvartalu, dok industrija bilježi pad od 4,1 posto nakon rasta od 1,6 posto u četvrtom kvartalu.
Eurostat i HUP
U prvom kvartalu 2024. HUP očekuje ubrzanje rasta realnog BDP-a na 4,7 posto s 4,3 posto u četvrtom kvartalu 2023. godine na krilima osobne potrošnje, ubrzanja građevinskih investicija te poboljšanja salda u međunarodnoj razmjeni.
To je, smatraju, odlična startna pozicija za rast BDP-a malo iznad onog u 2023. od 3,1 posto, po čemu Hrvatska ostaje pri vrhu EU-a, za što je u mnogome zaslužno robusno tržište rada i turizam, koji potiču dugotrajniji potrošački boom.
Iako rast BDP-a ostaje snažan, to ne umanjuje činjenicu da se i ove godine suočavamo s pogoršanjem strukture rasta. Naime, pad izvozno orijentiranih trajnih potrošačkih od 16,6 posto i kapitalnih dobara od 10,1 posto u prvom kvartalu "mogao bi prouzročiti pad robnog izvoza u ožujku te kroz drugi kvartal, što nagovješćuje snažan pad izvoznih izgleda na najnižu razinu od pandemijske 2020. godine, i to nakon određenog poboljšanja na prijelazu iz prošle u ovu godinu", zaključuju u HUP-u.
.webp){kind=icon}
