U petak je u Rovinju završena trodnevna konferencija u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze (ZSE) na kojoj su glavne teme bile razvoj domaćeg tržišta kapitala i evolucija poslovanja mirovinskih fondova.
Predsjednica uprave Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić je za Bloomberg Adriju na marginama konferencija kazala kako su ulaganja mirovinaca domaće kompanije u Hrvatskoj dala velike rezultate.
"Mirovinci imaju ono što mi u financijama zovemo national bias, odnosno fokusirano ulažu u hrvatski biznis. Ulaganje u korporativno upravljanje naših tvrtki i promjena menadžmenta prema profesionalizmu nas je dovela do toga da te kompanije i u vremenima COVID-a, početka rata i energetske krize bilježe dobre rezultate. To nas izvlači, pa smo jedna od rijetkih država koja ima pozitivan BDP planiran za ovu i sljedeću godinu", ističe Gažić.
Čitaj više
Valamar treći put osvojio nagradu za odnose s investitorima
Nagrade već 14. godinu dodjeljuju Poslovni dnevnik i Zagrebačka burza.
20.10.2023
Financijska industrija ne voli uvođenje reda u naknadama
Gdje je zaveden red u naknadama, tu financijska industrija nerado zalazi, može se iščitati iz riječi predsjednika upravnog vijeća Hanfe Ante Žigmana.
19.10.2023
Vujčić: Tržište rada bit će zategnuto još desetljećima
Guverner je afirmativno govorio o robusnom stanju domaćeg tržišta rada
19.10.2023
Stanković: Za Atlantic krize nema, nastavljamo još intenzivnije
Ova godina bit će im rekordna po investicijama s više od 40 milijuna eura ulaganja.
19.10.2023
Osvrnula se i na druge oblike ulaganja koji su na raspolaganju građanima i općeniti razvoj tržišta kapitala.
"Mi mislimo da ima prostora da se porez na kapitalnu dobit ili ukine ili da se stvore investicijski računi za sve građane koji će ustvari određeni iznos novca stavljati van te porezne stope na kapitalnu dobit", zaključila je Gažić.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić se na konferenciji poveo nedavnim primjerom američkog kolege Jeromea Powella i pričao o tržištu rada – i to afirmativno. Obično se u kontekstu monetarne politike i borbe s inflacijom snažno tržište rada smatra utegom, no Vujčić ističe kako on gleda dugoročnije.
"Pretpostavke su da će se u idućih 20-ak godina broj stanovništva u radnoj dobi smanjiti za oko 400 tisuća osoba, a taj gubitak se ne može nadomjestiti iz neaktivnog stanovništva ili demografskim pronatalitetnim politikama. On se može nadoknaditi jedino povećanjem daljnje migracije, aktiviranjem umirovljenika, produljenjem radne dobi ili automatizacijom i robotizacijom", izjavio je Vujčić.
Da je demografija najproblematičnija točka za budućnost mirovinskih fondova, slaže se i Matti Leppälä, glavni tajnik i izvršni direktor PensionsEuropea.
"Glavni izazov je da s demografskim promjenama pay as you go mirovinski fondovi neće biti održivi, odnosno neće generirati dovoljan iznos mirovine ljudima. To je temeljni razlog zbog kojeg ljudi moraju sami štedjeti, a mirovinski fondovi mogu biti odličan alat za to", istaknuo je.
Smatra da su obavezna ili dogovorna kolektivna štednja u velikom volumenu, ovisno o državi, pravi smjer. Naglašava kako fondovi s kolektivnim sredstvima mogu donijeti veće povrate od individualne štednje, iako će i ona biti od iznimne važnosti zbog promjena u ekonomiji koje donosi gig ekonomija.
Osvrnuo se i na atraktivnost paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP) za hrvatske radnike.
"Samo jedna slovačka kompanija, Finax, nudi mogućnost takvog ulaganja u Hrvatskoj, tako da je ta priča još uvijek dosta limitirana. Nad PEPP-om stoje regulatorni upitnici, kao i pitanje oporezivanja, ali najvažnija je stavka povjerenje građana. U bazičnom PEPP fondu morate imati prinose koji su veći od inflacije, a u ovakvom ekonomskom okruženju to je izazovno postići", izjavio je Leppälä.
Zašto je PEPP neprivlačan igračima iz financijske industrije pojasnio je predsjednik upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman.
"Mala kvaka vezana uz taj proizvod je da ima određene limite vezane uz naknade koje netko može naplaćivati, a financijska industrija ima jako puno skrivenih naknada koje kao korisnik ne vidite. Ovdje su te naknade regulirane unaprijed, što je dovelo do toga da se proizvod nije najbolje razvio", kazao je Žigman.
Naglasio je kako regulatori uvijek kaskaju za promjenama u privatnom sektoru, ali kada se novi proizvodi pojave, imaju važnu ulogu u tome da odrede jesu li štetni za pojedinca i zajednicu. Tehnologija se u današnje vrijeme često koristi i za mračne stvari, no generalno ide naprijed i nosi pretežito pozitivne promjene, smatra šef Hanfe.
Potpredsjedniku Atlantic Grupe za financije Zoranu Stankoviću ne manjka optimizma što se tiče budućnosti, barem po pitanju njegove kompanije.
"Već ova godina će nam biti rekordna u smislu investicija, imat ćemo kapitalna ulaganja preko 40 milijuna eura. Iduće godine nastavljamo istim smjerom, dapače, mogli bismo premašiti 50 milijuna investicija, a potom još po 40-ak milijuna u naredne dvije godine, neovisno o skupljem novcu", istaknuo je Stanković.
Naglašava kako je novčani tijek iz operativnog poslovanja Atlantic Grupe izuzetno snažan, a zaduženost niska.
"Što se nas tiče – krize nema. Dapače, nastavljamo još intenzivnije", poručio je Stanković, dodavši kako ne očekuje da će cijena novca ostati visoka na dulji rok, već da će se postepeno vraćati na staro.
I on, kao i ostali naši sugovornici, apostrofira demografiju kao ključan problem za gospodarstvo i slaže se da je jedini izlaz u selektivnoj imigraciji, ali ističe kako u Atlantic Grupi još nisu posegnuli za tim.
.webp){kind=icon}
