.webp){kind=icon}
Krajem godine ulazimo u eurozonu, a taj veliki korak za državu mogao bi biti mali korak za njene građane, ali unatrag. Naime, uvođenjem eura Hrvati bi mogli postati svjesni koliko su zapravo malo plaćeni kad na početku mjeseca budu morali rasporediti 700-800 eura na cijeli mjesec, dok cijene svega divljaju bez naznaka smirivanja.
Prema najnovijim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), od travnja 2021. do istog mjeseca 2022., prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj nominalno je porasla za 6,6 posto, sa 7.082 na 7.547 kuna.
Prosječna bruto mjesečna plaća u travnju ove godine iznosila je 10.245 kuna, nominalno 7,5 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je visina minimalne plaće u periodu od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine propisana u iznosu od 4.687,50 kuna bruto, odnosno 3.750 kuna neto.
Na prvu ove brojke i primanja od praktički tisuću eura mjesečno izgledaju čisto pristojno za statistički prosječnog građanina Hrvatske. Međutim, DZS-ovi podaci pokazuju da je za više od 60 posto od ukupno 1,5 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj prosječna neto plaća od tisuću eura „sanak pusti“, a inflacija se pobrinula za to da i većini ostalih radnika nominalni rast zapravo u novčaniku bude realni pad.
Tako je prosječna neto plaća u travnju realno niža za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a situacija je još gora ako gledamo medijalnu plaću koja je u travnju 2021. iznosila 5.956 kuna, dok je u travnju ove godine dosegla 6.290. To je još mršaviji rast od 5,6 posto koji je inflacija nadmašila za 3,8 posto.
Drugim riječima, inflacija jede preko dvjestotinjak kuna mjesečno prosječnom radniku i tako postaje još jedna značajna stavka među sve skupljim režijama. Što je najgore, svaki mjesec sve više ubrzava, pa plaće u sve većoj mjeri gube korak s njom.
Gledano po djelatnostima, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za travanj 2022. isplaćena je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 24 082 kune, a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4 862 kune.
Radnici u naftnom sektoru imaju daleko najveći rast plaća, što ne čudi kad uzmemo u obzir koliko je porasla cijena energenata. Dio tog profita očito se slio i u džepove zaposlenika kojima je neto plaća u travnju u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine porasla za gotovo 60 posto. Nažalost, primanja u svim ostalim djelatnostima rasla su jednako ili manje od stope inflacije, izuzev ugostitelja i rentijera, IT-evaca te administracije koji su jedva zadržali glavu iznad vode.
