Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) upozoravaju da trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar, a zatražit će i provjeru njegove ustavnosti, poručili su na konferenciji za novinare održanoj u srijedu.
Dotaknuli su se i drugih problema s kojima se hrvatska poljoprivreda suočava nakon ogromnih šteta zbog nevremena te posljedica afričke svinjske kuge (ASK). Iznijeli su i niz konkretnih prijedloga za izmjena pravilnika i zakona u sklopu Strateškog plana ZPP koji bi trebali olakšati i ubrzati investicije u poljoprivredi.
"Trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar, što pokazuju brojni primjeri primjene na terenu, te se pod hitno treba izmijeniti. Sve što je HPK predložio išlo je u dobrom smjeru, a isto nije prihvaćeno od (…) Ministarstva poljoprivrede. Zato tražimo hitnu izmjenu Zakona, ako je potrebno i Uredbom da se njegova primjena zaustavi", istaknuo je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović, dodavši kako će zatražiti i provjeru ustavnosti Zakona.
Čitaj više
HPK pozvao eurozastupnike da glasaju protiv Zakona o obnovi prirode
EK je u lipnju 2022. predložio zakon o obnovi prirode budući da je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju.
12.07.2023
HPK: Imamo manje od tri tisuće proizvođača mlijeka, a broj će padati
Odbor za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je sjednicu o stanju u sektoru.
02.02.2023
Čondić: Izvoz ukrajinskog žita preko Hrvatske štetan za domaće proizvođače
Dio ukrajinskog žita namijenjenog izvozu mogao bi završiti na hrvatskom tržištu.
14.08.2023
Gospodarstvima pogođenim afričkom svinjskom kugom 7,5 milijuna eura pomoći
Afrička svinjska kuga trenutno je potvrđena na 112 gospodarstava, uglavnom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
19.07.2023
Predstavnici HPK-a objasnili su kako je potpuno neprihvatljivo da jedna jedinica lokalne samouprave (JLS) ima maksimum od 12 hektara, a neka druga 1000 ili 2000 ha. Naglašavaju kako je na takav način nemoguće postići ciljeve Strateškog plana te da to također loše utječe na razvoj pojedinih JLS-ova i njihovih poljogospodarstava.
Vezano uz problem afričke svinjske kuge, smatraju da rješenje mora ići u dva smjera. Prvi je da se što je moguće ranije nadomjeste krmačama i tovljenicima ona gospodarstva kod kojih je pronađen ASK te da se pripremi model tipskih objekata za takva manja gospodarstva, kako ne bi bilo dodatnih troškova za svakoga posebno. Također su zatražili i povećanje de minimis potpora, odnosno da se u slučajevima više sile isplaćuje potpora za nadoknadu štete.
"Članovi upravnog odbora HPK-a podržavaju osnivanje uzajamnog fonda uz uvjet da se dobije prijedlog funkcioniranja fonda. Također, bitno je za znati kako će se ovaj Fond financirati, tko će njime upravljati i na koji način. Članovi UO predlažu da financiranje bude 70 posto od države, a preostali dio od sredstava dobivenih za zakup poljoprivrednog zemljišta. Fond ne bi trebao biti manji od milijardu eura. Osnovni rizik jamstvenog fonda je neadekvatna procjena štete", izjavio je Jakopović.
Kada je riječ o stanju na tržištu žitarica, u HPK-u smatraju kako je neprihvatljivo financiranje samo jedne kulture u prvih 30 hektara jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti za potporu.
"Pravedno bi bilo dati bespovratnu potporu za sve kulture u Zahtjevu za potporu, uz ograničenje za prvih 30 ha. Kulture se moraju zbrajati. Također, HPK ustraje na zahtjevu za dodatnu pomoć od 300 eura. Također, bitno je naglasiti kako je prekomjerni uvoz brašna iz Ukrajine po cijeni od 200-300 eura po toni potpuno blokirao prodaju domaće pšenice i napravio poremećaj na tržištu žitarica. Uskoro kreće jesenska sjetva, a prema informacijama s terena se bojimo da će mnoga gospodarstva ove jeseni prestati sa sjetvom ozimih kultura. Smatramo kako ćemo bez adekvatne potpore Ministarstva poljoprivrede Hrvatska ove jeseni ostati bez velikog dijela zasijanih kultura", poručuju iz HPK-a.
.webp){kind=icon}
