Izravna strana ulaganja u Hrvatsku u 2022. godini iznosila su 3,49 milijardi eura što je za 11 posto manje nego 2021. godine kad su ona dosegnula rekordnih 3,9 milijardi. Usprkos padu, prošla godina bila je jedna od boljih za inozemne investicije, vidi se iz najnovijih podataka Hrvatske narodne banke (HNB).
Prema dostupnoj statistici iznos od tri milijarde eura premašen je u protekla tri desetljeća samo pet puta: 2007., 2008., 2019., 2021. i prošle godine. Ukupno je kroz tridesetak godina za koje HNB navodi brojke u Hrvatsku stiglo 42,6 milijardi eura stranih ulaganja.
Podrobnija analiza prema zemljama nije uvijek laka zbog načina na koji se oblikuju i bilježe takve transakcije. Nerijetko kompanije koje investiraju mogu zbog poreznih ili drugih razloga svoj novac u Hrvatsku uputiti preko svojih podružnica u drugim državama. Zbog toga brojke mogu prikazati i ponešto iskrivljenu situaciju.
Lanjski podaci su upravo odličan primjer jer u iznosu investicija iz pojedinih država prednjači Malta odakle nam je stiglo 816 milijuna eura, odnosno gotovo četvrtina svih ulaganja. Slično tome, za sva tri desetljeća na samom vrhu se po ulaganjima nalazi Nizozemska odakle je u Hrvatsku stiglo ukupno 6,44 milijardi eura, a na trećem mjestu liste se nalazi Luksemburg s investicijama od 4,45 milijardi eura.
Tradicionalni ulagači
Tradicionalno, ipak, u Hrvatsku najviše investiraju kompanije iz Austrije, Njemačke, Italije, Mađarske i Slovenije. Zajednički su poduzetnici iz tih država prošle godine u Hrvatsku investirali 1,68 milijardi eura, odnosno gotovo polovicu svih ulaganja. Među njima, najviše, 570 milijuna eura, je stiglo iz Austrije, a slijede Italija s 372 milijuna i Mađarska s 333 milijuna eura investicija.
Ugodno lanjsko iznenađenje su Sjedinjene Američke Države koje su se prema HNB-ovim brojkama probile među pet najvećih ulagača s investicijama od 338 milijuna eura. Statistika središnje banke sugerira da je to povijesno najviši godišnji iznos američkih investicija u Hrvatsku, no tu do izražaja dolazi spomenuti problem statistike i porijekla transakcija.
Kad je prije desetljeće i pol američki Barr Pharmaceuticals u više od dvije milijarde dolara vrijednoj transakciji preuzimao Plivu, to se bilježilo kao ulaganje iz Nizozemske jer je Barr sve proveo kroz svoju nizozemsku tvrtku. Sukladno tome, niti prelazak vlasništva Plive iz američkih u izraelske ruke nije tako zabilježen. U statistici HNB-a Izrael se niti ne spominje kao država investitor u Hrvatsku.
U utorak objavljene brojke pokazuju i suprotan smjer investicija. A one pokazuju da su hrvatski poduzetnici lani bili vrlo, vrlo suzdržani po pitanju stranih ulaganja. Dapače, neto iznos pokazuje da su povlačili svoje prijašnje investicije pa su hrvatske investicije u inozemstvu lani bile u iznosu od -260 milijuna eura. Brojka je u suštoj suprotnosti s rekordnom 1,1 milijardom eura hrvatskih investicija u inozemstvu osvarenih 2021. godine.
Pojedinačno po državama najveća ulaganja smo lani imali u Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju. Prema BiH je krenulo 54 milijuna eura, a prema Srbiji 39 milijuna, pokazuju brojke HNB-a. Iznose između 14 i 17 milijuna eura još smo investirali u Crnu Goru, SAD, Rumunjsku, Njemačku i Švedsku.
U protekla tri desetljeća hrvatski poduzetnici su u inozemstvo plasirali 5,48 milijardi eura. Najveći dio toga, čak 4,1 milijarda eura otišla je u države bivše Jugoslavije. Na samom vrhu po ulaganju hrvatskih poduzetnika u inozemstvo posebno se izdvajaju Slovenija s 1,51 milijardom eura, BiH s 1,31 mlijardom i Srbija s 889 milijuna investicija. Iduća na listi je Crna Gora s ulaganjima od 290 milijuna eura, a nakon toga Poljska s 204 milijuna.
.webp){kind=icon}
