Prijevoznici ugroženi jer nije zaživio Zakon o prijevozu u cestovnom prometu

U Hrvatskoj nije zaživio Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, iako je formalno usklađen s Europsko unijom (EU), zbog čega je neizvjesno poslovanje prijevoznika u cestovnom prometu te je narušena dostupnosti cestovnog prijevoza u pojedinim dijelovima zemlje, upozorili su sudionici konferencije Spojena Hrvatska koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) – Udruga prometa.

Prema podacima prijevoznika, 80 posto javnog linijskog prijevoza u Hrvatskoj odvija se na županijskim i međužupanijskim linijama do 100 kilometara, a na tim linijama se svakog dana prevozi oko 200 tisuća ljudi, dok prijevoznici na tim linijama godišnje naprave čak 61,5 milijuna kilometara.

Od tih linija njih čak 80 posto označeno je kao nerentabilno, istaknuto je na panelu, a većinski se radi o prometu u rubnim i ruralnim dijelovima Hrvatske bez alternativnog oblika javnog prijevoza. Rentabilne linije su u pravilu one koje povezuju udaljenija urbana središta, sezonske linije prema moru i međunarodne linije, no na tim linijama se ne može osigurati dostupnost prijevoza za građane diljem zemlje, pojasnili su na konferenciji.

Kako su prezentirali iz Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatska je zemlja s niskom gustoćom naseljenosti od svega 69 stanovnika po kilometru kvadratnom, oko 30 posto populacije živi u općinama koje su izvan županijskih središta, a prosječan broj stanovnika po općini je 3000, što predstavlja veliki izazov za osiguranje dostupnosti cestovnog prijevoza u državi.

Kako bi slijedili duh EU-ove direktive koja traži jednaku dostupnost cestovnog prijevoza za sve građane, nužno je kvalitetno definiranje nužne mreže linija na razini županija i potpisivanje ugovora o javnoj usluzi, istaknuo je Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti.

Irena Weber | HUP

"Svi smo jako senzibilizirani na povezanost naših otoka s kopnom, no naša stvarnost u kontekstu povezanosti su brojni tzv. otoci u unutrašnjosti, jer u praktično svim dijelovima zemlje imamo slabo naseljena mjesta udaljena od urbanih središta u kojima ne samo razvoj, nego često i život doslovno ovisi o dostupnosti javnog prijevoza. Danas imamo situaciju da taj prijevoz obavljaju privatne kompanije suočene s cijelim nizom problema koji se gomilaju godinama i zbog kojih otežano planiraju i razvijaju poslovanje. Važne su stoga najavljene izmjene Zakona o cestovnom prijevozu od kojih u HUP-u očekujemo jasnije definiranje okvira u nacionalnom prijevozu putnika. Moramo osigurati razumnu razinu izvjesnosti poslovanja u dijelu javne usluge i tržišnog natjecanja u svim ostalim dijelovima prijevoza", poručila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Zagrebačka županija navedena je kao primjer kako kvalitetno uređivanje javne usluge prijevoza može imati pozitivne učinke. Zagrebačka županija provela je proces sklapanja ugovora o javnoj usluzi sa šest prijevoznika 2021. godine i tako postigla i smanjenje cijena prijevoza i povećanje broja prevezenih putnika za čak 20 posto.

Kako je istaknuto, procijenjeno je da je nakon uvođenja javne usluge cijena mjesečnog pokaza za građane u javnom prijevozu u prosjeku smanjena za 40 eura u odnosu na 2019. godinu, što je donijelo uštedu od 7,2 milijuna eura javnih sredstava samo iz perspektive prijevoza na posao zaposlenika u javnom i državnom sektoru, dok je u privatnom sektoru po toj istoj osnovi ušteda dosegla 24,2 milijuna eura.

Uz zaposlene, uštede su ostvarene i na prijevozu za kategorije učenika, socijalnih kategorija i umirovljenika. Istovremeno je u ugovore o javnoj usluzi županija investirala 5,4 milijuna eura, što znači da su financijske koristi višestruko premašile uloženo. Uz te direktne financijske koristi, ugovori su prijevoznicima omogućili obnovu voznog parka, što je ponovno donijelo širi gospodarski učinak.

Na konferenciji su prezentirani i primjeri Koprivničko-križevačke županije, ali i susjedne Slovenije koja je sklopila koncesijske ugovore za javni cestovni prijevoz s postojećim prijevoznicima još 2013. godine na razdoblje od 10 godina. To je dovelo do stabilizacije tržišta prijevoza, obnove voznog parka pa na kraju i rasta broja prevezenih putnika prije pandemije. Sloveniji je to omogućilo da ode korak dalje i otvori novi javni natječaj na kojem će izabrati pružatelja integriranog prijevoza na narednih pet do osam godina, a model bi putnicima pružio mogućnost tzv. integriranog prijevoza koji podrazumijeva da s jednom kartom putuju diljem zemlje i kombiniraju više načina javnog prijevoza.

Na kraju konferencije, osim problema implementacije Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, Duško Kulaš iz Udruge sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske potencirao je problem radne snage, odnosno adekvatnog plaćanja vozača u cestovnom prometu. Naveden je primjer Slovenije, gdje su primanja tamošnjih vozača, kako je naveo, dvostruko veća nego u Hrvatskoj, a primanja vozača u Italiji naveo je kao nedostižni san za domaće vozače.