.webp){kind=icon}
Hrvatske tvrtke zelenu tranziciju u većoj mjeri vide kao rizik, a manje kao priliku, pokazalo je istraživanje EIB-a o ulaganjima u Hrvatskoj.
Kako prenosi Hina, istraživanje je provedeno lani, u njemu je sudjelovalo više od 12 tisuća tvrtki iz Europske unije, od čega njih 481 iz Hrvatske, a predstavljeno je u petak na konferenciji "Ulaganja za otpornost i strukturnu transformaciju", koju su organizirali Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska narodna banka (HNB).
Ono je tako između ostalog pokazalo da gotovo šest od deset tvrtki u Hrvatskoj smatra da vremenski događaji, to jest nepogode, negativno utječu na njihovo poslovanje. Pritom, 33 posto ih je već uložilo sredstva u jačanje otpornosti na rizike povezane s klimatskim promjenama te u smanjenje emisija ugljikovog dioksida, dok ih 51 posto planira ulagati u sljedeće tri godine.
Postotak od 33 posto o "već uloženom" je mnogo niži od prosjeka EU-a koji iznosi 53 posto, dok je postotak koji iskazuje namjeru o budućim ulaganjima identičan za Hrvatsku i Uniju, pokazalo je istraživanje.
Ono je utvrdilo i da je više od jedne trećine hrvatskih tvrtki, njih 36 posto, u 2021. ulagalo u poboljšanje energetske učinkovitosti, dok prosjek EU-a iznosi 40 posto.
No, iz EIB-a su apostrofirali da više hrvatski tvrtki, njih 23 posto, prijelaz na strože klimatske standarde i propise vidi kao rizik, nego kao priliku, 18 posto, dok prosjek Unije za potonje iznosi 29 posto.
"Tvrtke propuštaju u većoj mjeri vidjeti pozitivne aspekte te tranzicije. Treba raditi puno više na osvješćivanju implikacija zelene tranzicije za korporativni sektor, u smislu većih ulaganja i poslovnih prilika", izjavila je direktorica Ekonomskog odjela EIB-a Debora Revoltella.
Neizvjesnost koči investicije
U pogledu jačanja otpornosti i transformacije gospodarstva, Revoltella je istaknula važnost ulaganja u inovacije, zelenu tranziciju, uz jak naglasak na razvijanje vještina.
Naime, kada je riječ o dugoročnim preprekama za ulaganja hrvatskih tvrtki, velika ih većina, otprilike devet od deset, uz neizvjesnu budućnost i troškove energije, apostrofira upravo dostupnost kvalificirane radne snage.
I nadalje zabrinjava dostupnost financiranja - u Hrvatskoj 10 posto tvrtki ima financijska ograničenja, što je iznad prosjeka EU-a od šest posto i "potvrđuje dugoročan obrazac", pokazalo je istraživanje. Financijski ograničene tvrtke uključuju one koje su nezadovoljne visinom prikupljenih sredstava, koje su zatražile vanjsko financiranje, ali ga nisu dobile, kao i tvrtke koje nisu zatražile vanjsko financiranje jer su mislile da će troškovi zaduživanja biti previsoki ili da bi bile odbijene.
Kada je riječ o ostalim nalazima EIB-ovog istraživanja, 41 posto hrvatskih tvrtki je reklo da u 2022. očekuje oporavak, s povratkom prodaje na razinu iz 2019., dok ih gotovo 60 posto očekuje da će im prodaja lani premašiti pretkriznu razinu iz 2019. godine.
Između ostalog, istraživanje je pokazalo i da je gotovo polovica hrvatskih tvrtki, njih 49 posto, povećala broj zaposlenika od 2019. godine, što je iznad prosjeka EU-a od 38 posto i SAD-a od 41 posto.
Unatoč padu optimizma u pogledu kratkoročnih uvjeta ulaganja u odnosu na godinu ranije, poslovna i investicijska klima u Hrvatskoj je ipak optimističnija od ukupne perspektive za Europsku uniju, izvijestila je Hina.
