Preliminarni podaci za prvih 11 mjeseci prošle godine pokazuju da su banke u 2022. vjerojatno ostvarile rekordnu godišnju dobit. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), neto dobit domaćih kreditnih institucija do kraja studenog dosegnula je 5,78 milijardi kuna, što je za 65 milijuna kuna više od dobiti banaka krajem studenog pretpandemijske 2019. godine. Rezultat je dijelom posljedica snažnog zamaha u kreditnoj aktivnosti banaka, a 2019. je dosad bila rekordna, barem u posljednjih dvanaestak godina za koje su dostupni podaci središnje banke.
HNB je u utorak objavio kako je rast plasmana tijekom 2022. dosegnuo "najviše razine u posljednjih desetak godina", i to najviše zahvaljujući kreditiranju kompanija, gdje su se u pojedinim mjesecima bilježile međugodišnje stope rasta veće od 20 posto. Tome su u najvećoj mjeri pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora, napominju u središnjoj banci. Ubrzano je i kreditiranje stanovništva, i to kroz stambene i nenamjenske gotovinske kredite.
Konačna brojka o lanjskom poslovanju banaka još će ovisiti o dosta toga. U navedene privremene podatke za 11 mjeseci ulaze i štedionice, mada je njihov udio u cjelokupnoj dobiti uglavnom zanemariv. Banke su tijekom prosinca bile fokusirane na proces zamjene kune eurom, što je moglo utjecati na njihove resurse i njihov angažman u redovnom poslovanju.
Također, navedeni podaci središnje banke nekonsolidirani su, pa će završna brojka uslijediti tek nakon konsolidacije, zaključivanja financijskih izvještaja i njihove revizije, što će biti za nekoliko tjedana. Na završnu neto dobit utjecaja će imati i kontroverzni porez na ekstraprofit koji bi mogao zahvatiti banke s najvišim rastom.
No, nema sumnje da je domaći financijski sustav imao vrlo uspješnu prošlu godinu. Devetomjesečni podaci dostupni i pojedinačno po bankama pokazali su kako su tri najuspješnije banke, Zagrebačka, Privredna i Erste, već do kraja rujna imale neto dobit veću od milijardu kuna. Njima su se pridružile još OTP, Raiffeisen i Hrvatska poštanska banka s dobiti koja je premašivala 100 milijuna kuna, a u preostalom kvartalu zasigurno im se pridružila i Addiko banka koja je od kraja rujna ostvarila nešto manje od 90 milijuna kuna dobiti.
Na samom početku 2023. čini se da će ova godina biti izazovnija za domaće financijske institucije. Izmaknut će im najveći dio prihoda od tečajnih razlika, očekuje se usporavanje gospodarstva, što bi moglo značiti i usporavanje kreditiranja, a suzdržanosti će pridonijeti i očekivani rast kamatnih stopa, iako se ne očekuje da će one kod nas rasti kao u nekim drugim državama eurozone. Na usporavanje kreditiranja mogla bi utjecati i činjenica da je dio građana i kompanija prošle godine požurio s dizanjem kredita kako bi izbjegli pooštravanje uvjeta za njihovo dobivanje. No, za nešto bolju sliku o potencijalima domaćeg financijskog sektora u 2023. ipak će trebati pričekati nekoliko mjeseci.
.webp){kind=icon}
