Neto dobit domaćih banaka do kraja listopada je dosegnula 5,53 milijarde kuna, pokazuju najnoviji privremeni podaci središnje banke. Dobit je za milijardu kuna viša od rezultata ostvarenog u istom razdoblju lani te ujedno najviša barem u posljednjih deset godina.
Radi se o privremenim podacima s mjesečne razine na koje često utječu i jednokratne stavke koje se ponekad mogu pojaviti naglo i bitno promijeniti konačne godišnje rezultate. Takav primjer je, recimo, bila 2015. godina kad su banke nakon solidnog poslovanja u prve dvije trećine godine u rujnu registrirale veliki gubitak zbog konverzije kredita u švicarskim francima koji se onda do kraja godine ponešto smanjio, ali su banke svejedno godinu završile u minusu.
No, mjesečni rezultati svejedno mogu biti prihvatljiv pokazatelj toga kako se kreće poslovanje banaka. Domaće kreditne institucije imaju poprilično dobru 2022. godinu zahvaljujući i solidnoj kreditnoj potražnji i općem poslovanju odnosno relativno živahnom gospodarstvu koje bankama generira i prihod od naknada za transakcije i druge poslove. Očekivani rast kamata mogao bi ponešto smanjiti kreditnu potražnju, no zasad su prognoze da u Hrvatskoj neće doći do bitnijeg rasta kamata, pa bi i kreditna aktivnost mogla ostati solidna.
Jedino što bi još moglo utjecati na cjelogodišnje rezultate banaka je operacija konverzije kuna u euro, odnosno uvođenje eura što znatno opterećuje operativnu stranu poslovanja. No tek će podaci za cijelu godinu otkriti u kojoj su mjeri banke potkraj ove godine resurse prebacile s osnovnog poslovanja na ovaj izvanredni događaj. Svejedno, ne čini se da bi rekordna godina mogla doći u pitanje.
.webp){kind=icon}
