Hrvatska je na ovogodišnjoj "Svjetskoj ljestvici talenata" Instituta za razvoj menadžmenta (IMD) zauzela 42. mjesto od ukupno 63 zemlje, što je skok za sedam mjesta u odnosu na 2021.
Iz IMD-a kao prednosti Hrvatske navode relativno jeftine troškove života, solidan broj diplomanata u STEM području i udio BDP-a koji se troši na obrazovanje.
Zanimljivo je što smo po IMD-ovoj listi u samom vrhu po odnosu broja učitelja i učenika u primarnom i sekundarnom obrazovanju. Prema njihovim podacima, u primarnom obrazovanju dolazi tek osam učenika na jednog učitelja, po čemu smo prvi od svih zemalja, a u sekundarnom obrazovanju je taj odnos tek nešto lošiji – deset naprema jedan, po čemu smo četvrti od 63 zemlje diljem svijeta.
Udio BDP-a koji trošimo na obrazovanje po IMD-u je 5,4 posto, po čemu se 22. na listi. Što se troškova života tiče, gleda se indeks potrošačke košarice, uključujući stanovanje, u većim gradovima, a uspoređuje se s New Yorkom (=100). Vrijednost hrvatskog indeksa je 67,3, što nas stavlja na 18. mjesto ljestvice.
Po pitanju postotka diplomanata iz STEM područja, po IMD-i ih imamo 28,5 posto, po čemu smo 13. na listi.
Odljev mozgova i netaraktivnost najveći minusi
S druge strane, kao slabosti domaćeg gospodarstva vide odljev mozgova (60. mjesto), neatraktivnost stranim talentima (59. mjesto) i nedovoljnu implementaciju pripravništva (58. mjesto).
Ne stojimo najbolje ni u pogledu stručne radne snage, po čemu smo tek 57. na ljestvici, odnosno imamo nedostatak međunarodnog iskustva među menadžmentom.
Inače, IMD mjerenju talenta u gospodarstvima pristupa s tri aspekta. Prvi je faktor ulaganja i razvoja koji mjeri resurse namijenjene obrazovanju domaće radne snage. Drugi je faktor privlačnosti koji ocjenjuje u kojoj mjeri gospodarstvo privlači strane i zadržava lokalne talente, a treći, faktor spremnosti, mjeri kvalitetu vještina i kompetencija koje su dostupne u bazenu talenata zemlje.
Hrvatska najbolje stoji po aspektu ulaganja i razvoja, gdje smo na 25. mjestu. Što se faktora privlačnosti tiče, tu smo na 54. mjestu, a po spremnosti smo 46. na listi.
Svako od 63 gospodarstva dodatno je proučavano kvantificiranjem 31 kriterija (miks podataka i odgovora rukovoditelja), kojima se procjenjuje zrelost za poticanje dugoročnog stvaranja vrijednosti za tvrtke i gospodarstvo u cjelini, putem njihove radne snage. Svaki je kriterij zatim organiziran u jedan od tri gornja, glavna faktora.
Švicarci i Skandinavci na vrhu
"U budućnosti će nacionalni obrazovni sustavi postati manje važni za određivanje kvalitete bazena talenata. To je rezultat globalizacije, ali i posuđivanja obrazovnih politika od uspješnih zemalja. Ubuduće će kvaliteta života i ekonomska održivost neizravno određivati i kvalitetu bazena talenata. Bit će pobjednika i gubitnika," rekao je profesor Arturo Bris, direktor Vijeća globalne konkurentnosti u IMD-u.
Za usporedbu, prvo mjesto na IMD-ovoj ljestvici već šestu godinu za redom zauzima Švicarska. Preostale četiri prvoplasirane zemlje su Švedska, Island, Norveška te Danska.
.webp){kind=icon}
